Zašto vlasti u Bosni i Hercegovini ignorišu legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe?

Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe tema je o kojoj se već nekoliko godina vode debate u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, stručnoj i drugoj javnosti, ali neki veći pomak u realizaciji samih nastojanja da se upotreba ove supstance ozakoni nije zabilježen. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom 2016. godine formiralo je ekspertnu radnu grupu koja je u oktobru iste godine dala pozitivno mišljenje o opravdanosti upotrebe kanabisa u medicinske svrhe u BiH. Međutim, sam proces legalizacije još uvijek je u zastoju. U ovoj analizi iznijet ćemo prednosti i nedostatke legalizacije kanabisa u medicinske svrhe s kratkim osvrtom na legislativna rješenja država u regiji. 

 

Medicinski kanabis, koji se naziva i medicinska marihuana, biljni je lijek dobiven od biljaka roda Cannabis koji se koristi u tretiranju određenog simptoma ili liječenju bolesti. Iako se izraz kanabis odnosi posebno na rod biljaka, on se također koristi naizmjenično s pojmom marihuana, koja opisuje sirovu drogu izoliranu iz listova i cvijeća biljaka. 

Veliki broj studija pokazao je da kanabinoidi (jedinjenja koja se nalaze u kanabisu) povoljno djeluju u poboljšanju pamćenja, a mogu se koristiti i kao antipsihotik te imaju protivupalna i antioksidativna svojstva. Također, ublažavaju simptome kao što su potištenost i depresija, koriste se protiv mučnina i povraćanja, pomažu kod neurodegenerativnih poremećaja, hroničnih  bolova, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, reumatskih stanja, multiple skleroze, epilepsije i malignih bolesti. 

Medicinski kanabis se najčešće konzumira ili pušenjem, ili vaporizacijom, ili u obliku jestivih preparata. Međutim, nijedan od ovih pristupa nije standardizovan, a efikasnost preparata jestivog kanabisa nije procijenjena u kliničkim ispitivanjima.

U Bosni i Hercegovini se, prema krivičnom/prekršajnom zakonodavstvu i Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kanabis nalazi u tablici I zabranjenih supstanci i biljaka. Korištenje, posjedovanje, uzgoj i distribucija kanabisa u medicinske (i bilo koje) svrhe u Federaciji BiH (FBiH) smatraju se krivičnim djelom, odnosno prekršajem u Republici Srpskoj (RS) i Brčko distriktu BiH. Što se tiče prekršajne odgovornosti, državni Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga predviđa prekršajnu odgovornost za posjedovanje opojne droge ili biljke, ili dijela biljke iz koje se može dobiti opojna droga, a prema njemu kažnjavaju i sudovi u RS i Brčko distriktu. U RS i Brčko distriktu dodatno je prekršajno kažnjivo konzumiranje opojne droge ili psihoaktivne supstance na javnom mjestu prema propisima Zakona o javnom redu i miru RS, odnosno Zakona o javnom redu i miru Brčko distrikta BiH, što predviđaju i neki kantoni u FBiH, poput Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira Kantona Sarajevo. Pored navedenih propisa, koji su najvažniji za ovu oblast, i u nekim drugim, kao što je Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH ili Zakon o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama Kantona Sarajevo, predviđaju se prekršajne odgovornosti za konzumaciju u specifičnim okolnostima. Krivična odgovornost za posjedovanje postoji samo u FBiH, u skladu s Krivičnim zakonom FBiH.

 

Posjedovanjem se smatra faktična vlast nad opojnom drogom, biljkom ili tvari koja se može upotrijebiti za izradu opojne droge, a proizvodnja podrazumijeva pripremu, preradu, miješanje, pročišćavanje i svaku drugu radnju kojom se dobija opojna droga. 

Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, još je u augustu 2019. godine podnio poslaničko pitanje Ministarstvu civilnih posla BiH da iskaže svoj stav u vezi s legalizacijom kanabisa u medicinske svrhe. U obrazloženju poslaničkog pitanja navodi da su se javnosti obratila udruženja teško oboljelih građana u BiH koja se zalažu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, odnosno uklanjanje kanabisa i smole kanabisa s liste najopasnijih opojnih droga. Dalje navodi da su mnoge naučne studije i klinička ispitivanja pokazali da kanabis može pomoći u tretmanu širokog spektra medicinskih stanja. Dodatno potkrepljuje svoj stav navodeći dobre primjere zemalja u regionu koje su legalizovale kanabis u medicinske svrhe, poput Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Italije i Slovenije. Magazinović je u obrazloženju zatim zaključio da postoje različiti načini i zakonski propisi putem kojih se može regulisati korištenje medicinskog kanabisa i njegovih derivata u medicinske svrhe te da bi BiH, usljed potrebe velikog broja teško oboljelih građana i građanki, trebala da poduzme konkretne korake u rješavanju ove problematike. Ovo je ujedno i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, koju su 2. decembra 2020. godine usvojili Evropski parlament i Komisija Ujedinjenih nacija (UN) za opojne droge. Od tada se korak naprijed u procesu legalizacije kanabisa u medicinske svrhe može uočiti u tome što je Vijeće ministara BiH na jednoj od proteklih sjednica usvojilo izmjenu Odluke o imenovanju članova Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga koja bi trebala pripremiti nacrt zakona o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe.

Međutim, unatoč ovom kontinuiranom zalaganju pojedinih parlamentaraca/ki i generalno javnosti, po pitanju legalizacije kanabisa u medicinske svrhe u BiH nije bilo većih pomaka. Stoga je ova tema ponovo aktuelizirana u junu 2022. godine s istom namjerom – da se svi relevantni akteri ozbiljno uključe u konačno rješavanje ove problematike. 

Magazinović smatra da je jedna od glavnih prepreka legalizacije kanabisa u medicinske svrhe pogrešno prevedena formulacija s engleskog jezika: “Svjetska zdravstvena organizacija predložila je svim svojim članicama da omoguće korištenje kanabisa u medicinske svrhe. Ta njihova preporuka sadrži riječi in medical purposes, dakle, u medicinske svrhe, a u našem zakonu je to pogrešno prevedeno i involvirana formulacija u svrhe medicinskog istraživanja”.

Zajedno s Magazinovićem, javnu borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe vodi i poznati bosanskohercegovački glumac Irfan Ribić koji je, kako kaže, i sam koristio ulje kanabisa te uz pomoć njega uspio da pobijedi većinu simptoma multiple skleroze od koje je obolio 2015. godine. U nastojanju da se upotreba ulja kanabisa u medicinske svrhe ozakoni, Ribić je 2018. godine osnovao udruženjeKanaBiH”, čiji je osnovni cilj da se kroz promjenu zakonske regulative u BiH legalizuje kanabis u medicinske svrhe, uz slogan “Bolje ilegalno živ nego legalno mrtav”. 

Težnja Magazinovića i Ribića je da se kanabis u medicinske svrhe u BiH legalizuje kroz izmjene Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga te da se na taj način sama upotreba i distribucija kanabisa strogo kontrolišu kako ne bi došlo do zloupotrebe. Cilj je da se oboljelim od teških bolesti omogući legalno korištenje ulja kanabisa uz preporuku ljekara koji bi na osnovu prirode bolesti mogli predložiti i adekvatan plan liječenja, odnosno korištenja ove supstance. Trenutna situacija je takva da mnogi oboljeli i oboljele u borbi za izlječenjem i spašavanjem vlastitog života posežu za nabavkom ulja kanabisa nelegalnim putem i time se izlažu riziku da budu krivično sankcionisani i prevareni na crnom tržištu. Tako je, podsjećamo, policija u akciji sprečavanja kupovine i prodaje opojnih droga nedavno privela jedanaest osoba i protiv njih podnijela izvješća o počinjenju krivičnih djela. Među privedenim je bila osoba oboljela od multiple skreloze, koja ulje kanabisa koristi kao lijek.

Ovu je oblast moguće regulisati procesom depenalizacije: legalizacijom ili dekriminalizacijom. Legalizacija kanabisa podrazumijeva proces uklanjanja svih zakonskih zabrana protiv te biljke. U tom slučaju, kanabis bi bio dostupan odrasloj općoj populaciji za kupovinu i upotrebu po volji, slično kao duhan i alkohol. Dekriminalizacija predstavlja čin ukidanja krivičnih sankcija protiv djela, člana ili ponašanja. Dekriminalizacija kanabisa značila bi da bi ona ostala nezakonita supstanca, ali pravni sistem ne bi progonio osobu zbog njezinog posjedovanja ispod određenog iznosa. Umjesto toga, sankcije bi se kretale od novčanih kazni, preko edukacije do obaveznog liječenja od droga.

Pravne i ekonomske prednosti legalizacije kanabisa u medicinske svrhe

Oboljeli i oboljele u BiH koji/e smatraju da im kanabis može pomoći u liječenju prinuđeni/e su ilegalno nabavljati ulje kanabisa, čime rizikuju da budu uhapšeni/e, a i pripravak koji nabave upitnog je kvaliteta. Njegov sastav nije kontrolisan, pa može prouzrokovati fatalne posljedice. Previsoke cijene na crnom tržištu posljedica su nemogućnosti većine oboljelih da kupe ulje kanabisa koje im je potrebno za liječenje na legalan način, uz preporuku i recept ljekara specijaliste. Istraživanja su pokazala da legalizacija kanabisa ne samo da smanjuje obim delinkvencije povezane s posjedovanjem kanabisa nego se mijenja i njezina struktura (manje je imovinskih i krvnih delikata) te se pruža mogućnost da se policijski i drugi organi posvete drugim policijskim zadacima.

Osobe kojima je ulje kanabisa neophodno da bi se liječile najčešće boluju od teških oboljenja te su zbog borbe za vlastiti život primorane pribjegavati kršenju zakonskih normi koje zabranjuju upotrebu opojnih droga. Legalizacijom u medicinske svrhe, odnosno brisanjem kanabisa s liste zabranjenih supstanci, omogućile bi se legalna proizvodnja, distribucija i upotreba pod strogo kontrolisanim uslovima te se oboljeli i oboljele kojima je ova supstanca neophodna za liječenje ne bi izlagali/e dodatnom stresu u strahu od procesuiranja.

Novija istraživanja otkrila su da bi legalizacija kanabisa mogla imati i pozitivne ekonomske efekte. Procjene u Njemačkoj pokazale su da bi legalizacija mogla povećati budžet za 1,8 milijardi eura samo od poreza na kanabis te pružiti 27.000 novih legalnih poslova u ekonomiji kanabisa. Sveukupno bi to moglo donijeti više od 4,7 milijardi eura godišnje kroz dodatne poreske prihode i doprinose za socijalno osiguranje, kao i uštede u provođenju zakona i pravosuđu. 

Negativni učinci legalizacije kanabisa u medicinske svrhe

Pored pozitivnih, konzumiranje marihuane u bilo kakve svrhe, pa i medicinske, ima svoje negativne učinke. Empirijske i kliničke studije vršene u državama koje su legalizovale kanabis jasno pokazuju značajne štetne učinke dugotrajnog pušenja kanabisa na fizičko i mentalno zdravlje, kao i ometanje društvenog i profesionalnog funkcionisanja.

Medicinski kanabis može biti rizičniji i potencijalno kontraindiciran ako pacijent ili pacijentica ima ličnu ili porodičnu anamnezu psihoze, nestabilne srčane bolesti i bolesti pluća. Korisnicima i korisnicama medicinskog kanabisa ljekari savjetuju da ne koriste duhan, bilo sam ili pomiješan s kanabisom. Također im se savjetuje da ne voze ili ne rukuju mašinama dok započinju ili mijenjaju dozu te ukoliko je lijek oštećen.

Neophodno je istaći kako do sada ni u jednoj bolesti nije dokazano terapijsko djelovanje marihuane u smislu liječenja same bolesti, već njeno blagotvorno djelovanje u smanjenju nekih od simptoma bolesti kod dijela oboljelih. Shodno tome, kanabis se uvijek primjenjuje kao dodatna terapija tamo gdje primijenjeni lijekovi nisu pomogli, i to samo kod odabranih bolesnika i bolesnica – prema tačno određenim protokolima dobivenim naučnim istraživanjima.  

Kako su zemlje u regionu pravno uredile ovu oblast? 

Republika Hrvatska je pitanje legalizacije marihuane u medicinske svrhe uredila 2015. godine kroz izmjene i dopune Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova, te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, u kojem se navodi da lijekovi koji sadrže tetrahidrokanabinol, dronabinol ili nabilon mogu propisivati izabrani ljekari opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i zdravstvene zaštite žena po preporuci doktora medicine, specijalista neurologije, internističke onkologije, onkologije i radioterapije, infektologije i specijalista pedijatra sa subspecijalizacijom iz neuropedijatrije na neponovljivi recept. Ovim je pravilnikom predviđeno da se lijekovi koji sadrže THC, dronabinol i nabilon mogu propisivati za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a.

Kada je riječ o Crnoj Gori, upotreba kanabisa u medicinske svrhe nije dozvoljena. Prema Zakonu o sprječavanju zloupotrebe droga, uzgoj kanabisa u Crnoj Gori dozvoljen je samo u prehrambene i industrijske svrhe. Shodno tome, posjedovanje, proizvodnja i distribucija kanabisa smatraju se zabranjenim i nezakonitim. U zadnje vrijeme primjetne su inicijative za izmjenu crnogorskog pravnog okvira koji uređuje korištenje kanabisa. Poslanik Socijaldemokratske partije u Skupštini Crne Gore Adnan Striković zalaže se za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe u ovoj zemlji. Povodom toga, javnosti je saopštio da će u ime Kluba poslanika predložiti zakon o upotrebi ulja od kanabisa u medicinske svrhe.

Upotreba kanabisa u medicinske svrhe, uz određene kontrole, dozvoljena i pravno regulisana u Sjevernoj Makedoniji još od 2016. godine, kada je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli droga i psihoaktivnih supstanci. Njime je propisano da je uzgoj kanabisa u medicinske svrhe dopušten samo pravnim osobama koje prvenstveno moraju dobiti saglasnost Vlade Sjeverne Makedonije, a zatim i dozvolu makedonskog ministarstva zdravlja. Zakonska regulacija predviđa liječenje kanabisom za četiri bolesti: karcinom, HIV, multiplu sklerozu i epilepsiju kod djece.

Republika Srbija, prema važećoj zakonskoj regulativi, zabranjuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. Zakon o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama zabranjuje gajenje biljaka iz kojih se mogu dobiti psihoaktivne kontrolisane supstance, kao i njihov promet i posjedovanje. Za neovlašteno posjedovanje opojnih droga trenutne krivične sankcije dosežu i do deset godina zatvora, ovisno o količini koja je pronađena, dok je za neovlašteno uzgajanje psihoaktivne konoplje predviđeno od dvije do osam godina zatvora. S druge strane, predstavnici vlasti u Srbiji podijeljeni su po ovom pitanju. Ministar zdravlja Zlatibor Lončar 20. aprila 2021. kazao je da će Srbija kao članica UN-a poštovati odluku ove međunarodne organizacije o skidanju kanabisa s liste narkotika. Međutim, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin je 4. maja 2021. godine za TV Pink izjavio da marihuana neće biti legalizovana u Srbiji i da ne vjeruje u podjelu na lake i teške droge te da će uvijek u parlamentu glasati protiv legalizacije marihuane.

Koji su mogući daljnji koraci?

Kao što se iz izloženog može zaključiti, inicijative političara, nevladinog sektora, ali i oboljelih građana i građanki, za izmjenu Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga nisu urodile plodom te se korištenje (odnosno, posjedovanje) kanabisa u medicinske svrhe u BiH još uvijek smatra prekršajem/krivičnim djelom – i nije dozvoljeno. 

Pogrešna je pretpostavka da se samim korištenjem marihuane u bilo kojem obliku i kroz konzumaciju na različite načine može liječiti. Kanabis u medicinske svrhe, kao i svaki lijek, konzumira se u strogo određenim količinama i samo kod određenih bolesti. Dakle, konzumiranje bilo kojeg lijeka za teža oboljenja bez ljekarske preporuke i kontrole može imati štetne, a u nekim slučajevima čak i smrtonosne posljedice. Kanabis koji se koristi bez nadzora ne smatra se medicinskim kanabisom. Isto vrijedi i za kanabis koji je ovlastio ljekar koji nije adekvatno procijenio pacijenta ili pacijentkinju, koji ne prepisuje kanabis kao dio šireg modela skrbi ili koji ne prati pacijenta ili pacijentkinju u pogledu subjektivnih i objektivnih ishoda ili štetnih događaja.

Dakle, upotreba kanabisa u medicinske svrhe mora se strogo kontrolisati i biti pod ljekarskim nadzorom, posebno jer se radi o lijeku čije je doziranje od ključnog značaja za adekvatno liječenje svakog posebnog pacijenta i pacijentice.

Analiza je pokazala da su neke zemlje u regionu napravile iskorak u smislu pravnog uređenja korištenja kanabisa u medicinske svrhe, kao i da međunarodni pravni okvir sugeriše isto, te da bi legalizacija u BiH imala brojne pozitivne aspekte. Pored činjenice da bi se smanjio pritisak na pravosuđe, zakonska uređenost korištenja kanabisa u medicinske svrhe omogućila bi kontrolisanu primjenu supstance za koju je dokazano da ima pozitivan medicinski učinak. Međutim, potrebno je povesti računa da se prije same legalizacije kanabisa u medicinske svrhe izrade jasne smjernice prema kojima će se rukovoditi organi vlasti. Tako bi se izbjegli medicinski i drugi rizici nepravilne upotrebe ove supstance.

Legalizacijom kanabisa u medicinske svrhe omogućilo bi se oboljelim građanima i građankama kojima je ova supstanca potrebna kao lijek da ga dobivaju uz recept i uz odgovarajuću ljekarsku kontrolu. Pored ranije navedenog, država bi mogla imati korist u smislu rasta poljoprivredne proizvodnje, razvoja tzv. zdravstvenog turizma, otvaranja novih radnih mjesta, a što bi u konačnici dovelo do rasta bruto društvenog proizvoda.

U svakom slučaju, jedna je stvar sigurna – potrebno je ozbiljno razmotriti i kroz institucije vlasti raspraviti legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Tako će se pružiti prilika i zagovarateljima i kritičarima ovoga procesa da činjenično i na temelju smislenih argumenata rasprave i sagledaju sve aspekte i mogućnosti legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.

Analiza napisana u okviru projekta Parlametar BiH

KONKURS ZA MLADE NOVINARE/KE

Regionalni konzorcijum „WeB Media Literacy“ raspisuje konkurs za najbolji omladinski medijski sadržaj.  Konkurs je...

Sofija Tovarovic

Istinomjer na ljetnoj školi Udruženja za jezik i kulturu Lingvisti

U okviru kulturnog programa koji je dio ljetne škole BHS jezika koju organizira Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti, član Istinomjerovog tima Sanjin Mahmutović održao je radionicu na temu “Media...

Sofija Tovarovic

Online igrica “Redakcija” – postani na trenutak novinar/ka

Edukativna igrica „Redakcija“ pruža ti priliku da se okušaš u ulozi novinara/ke i da na inovativan način saznaš više o funkcionisanju, motivima i odgovornosti medija, dezinformacijama, teorijama...

Sofija Tovarovic