Regionalno istraživanje SEE Checka: U šta vjerujemo i koliko provjeravamo informacije?
Gotovo 75% ljudi u četiri zemlje Zapadnog Balkana slaže se s tvrdnjom da je “mala grupa moćnih ljudi odgovorna za sve velike svjetske događaje”. To je najupečatljiviji nalaz velikog istraživanja javnog mnijenja koje je provela SEE Check mreža fact-checking organizacija iz regije. Istraživanjem je obuhvaćeno 4.071 ispitanika/ca u četiri zemlje Zapadnog Balkana.
Foto: Zašto ne
Istraživanje je provedeno u decembru 2025. godine putem telefonske ankete (CATI) i testiralo je devet tvrdnji poteklih iz dezinformacijskih narativa uočenih u radu članica SEE Check mreže. Pored toga, ispitivane su i informacijske i verifikacijske navike, kao i percepcija rada SEE Check članica koje djeluju u ove četiri države.
Ekostistem “zavjeroloških” narativa
Rezultati daju detaljnu sliku o tome koliko su se dezinformacijski narativi ukorijenili u regiji koja se već suočava s krhkim demokratskim institucijama, visokom izloženošću društvenim mrežama i složenim geopolitičkim okruženjem.
Vjerovanje da “tajna grupa kontroliše svjetske događaje” daleko je najrasprostranjenije, s gotovo 75% slaganja u četiri zemlje, u rasponu od 71% u Albaniji do gotovo 80% u Bosni i Hercegovini. Više od polovine svih ispitanika, njih 56%, reklo je da se u potpunosti slaže s ovom tvrdnjom, što je čini ne samo najraširenijim, već i najintenzivnije prihvaćenim uvjerenjem među svim testiranim tvrdnjama.
Uvjerenje da tajne globalne elite pokušavaju “depopulisati” Zemlju prisutno je kod 60,6% ispitanika/ca u sve četiri zemlje. Većina učesnika/ca u istraživanju, njih 53%, također vjeruje u antivakcinacijski narativ da su vakcine “više opasne nego korisne”.
Vjerovanje u ksenofobičnu teoriju zavjere koja migracije iz afričkih i azijskih zemalja predstavlja kao “plan za promjenu etničke strukture” u evropskim zemljama, podržala je tijesna većina od 50,6% ispitanika/ca.
Jedini narativ koji nije dosegao većinsku podršku jeste negiranje klimatskih promjena – relativno nov dezinformacijski narativ koji je počeo dobijati na popularnosti u posljednjih par godina. Ipak, sa tvrdnjom da klimatske promjene nisu stvarne složilo se 38% ispitanika/ca.
Kada su u pitanju geopolitičke teme koje su čest predmet dezinformacija, kod nekih je uočena značajna polarizacija u različitim državama regiona. Pitanje o tome u kojoj mjeri je opravdana invazija Rusije na Ukrajinu proizvelo je najveće razlike među zemljama: 58% ispitanika/ca u Srbiji smatra je opravdanom, 42% u Crnoj Gori, 32% u Bosni i Hercegovini i 23% u Albaniji. Narativi usmjereni protiv Evropske unije bilježe ujednačenije rezultate, ali i ukazuju da su dezinformacijske tvrdnje značajno raširene u regiji. Oko 60% ispitanika slaže se da su sankcije EU protiv Rusije “više oslabile EU nego Rusiju”, dok se 54% slaže da se u Evropskoj uniji “sve više provodi cenzura”. Nešto više od 50% slaže se sa tvrdnjom da su evropske integracije “prijetnja tradicionalnim porodičnim vrijednostima”.
Gdje se ljudi informišu i kako gledaju na provjeru informacija
Ispitanici/e pokazuju izrazitu sklonost ka informisanju putem društvenih mreža, pri čemu Facebook i dalje dominira u odnosu na druge platforme. Slijede Instagram, YouTube i TikTok, a odmah iza ovih javnih platformi nalaze se aplikacije za razmjenu poruka Viber i WhatsApp. Sa druge strane, značajan dio ispitanika/ca rijetko ili nikada ne provjerava informacije prije nego što ih podijeli.
Ispitanici/e su takođe upitani/e da ocijene kvalitet rada članica SEE Check mreže: Faktoje u Albaniji, Raskrinkavanje.ba u Bosni i Hercegovini, Raskrinkavanje.me u Crnoj Gori, te FakeNews Tragač i Raskrikavanje u Srbiji. Ispitanici/e koji/e poznaju rad ovih redakcija uglavnom ih ocjenjuju pozitivno, ali veliki dio njih ili nije čuo za ove organizacije ili nije dovoljno upoznat s njihovim radom da bi mogao ocijeniti njegov kvalitet.
To je posebno izraženo kod starijih dobnih grupa i među ispitanicima s osnovnim obrazovanjem, što su dvije demografske grupe koje su visoko podložne vjerovanju u dezinformacijske narative. Poznavanje rada ovih redakcija nešto je veće u urbanim sredinama i među mlađim ispitanicima i ispitanicama.
Kombinacija ovih faktora – dominacija društvenih mreža i chat-aplikacija kao izvora informacija, niske učestalosti navika provjere tačnosti vijesti i nedovoljne vidljivosti fact-checkinga kao pouzdanog resursa, stvara plodno tlo za širenje dezinformacija.
Kompletan izvještaj i rezultate istraživanja pročitajte na ovom linku.