Skip to content

Digitalna regulacija na Zapadnom Balkanu ne može čekati članstvo u EU

UG „Zašto ne“ objavilo je novi dokument javne politike „Odgovornost online platformi i integritet informacija na Zapadnom Balkanu: Prevazilaženje jaza prije članstva“, koji razmatra izazove s kojima se zemlje Zapadnog Balkana suočavaju dok se pripremaju za primjenu digitalnih propisa EU.

Za vrijeme pripreme za primjenu ključnih digitalnih propisa EU, zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s temeljnim izazovom: izgradnjom potrebnih institucija i kapaciteta dok su još izvan evropskih regulatornih mehanizama i mehanizama saradnje koji su neophodni za njihovu primjenu. Ovaj izazov posebno je izražen u slučaju Akta o digitalnim uslugama (eng. Digital Services Act/DSA), čije se provođenje oslanja na ovlasti i strukture saradnje koje nisu dostupne zemljama izvan EU.

Dokument razmatra kako bi različiti nacionalni pristupi usklađivanju sa DSA-om, zajedno s izgledima za postepenu integraciju u jedinstveno EU tržište, mogli dovesti do sve većih razlika diljem regije. Ove razlike nisu samo pitanje regulatornog usklađivanja već bi mogle imati i posljedice po zaštitu prava korisnika/ca, integritet informacija i demokratske procese u regiji.

Rješavanje ovih izazova zahtijeva praktičnu saradnju tokom pretpristupnog perioda, uz dugoročnije pripreme za primjenu digitalnih propisa EU.

Može li Evropski demokratski štit pomoći u prevazilaženju ovog jaza?

Evropski demokratski štit otvara nove mogućnosti za uključivanje zemalja kandidatkinja u napore EU usmjerene na suzbijanje manipulisanja informacijama, zaštitu izbornog integriteta i jačanje demokratske otpornosti.

U dokumentu se ističe da ove mogućnosti treba pretočiti u konkretne aranžmane za institucije, civilno društvo, istraživače/ce, fact-checkere/ke i medije sa Zapadnog Balkana.

Dokument donosi pet preporuka institucijama EU, pozivajući na:

  • Jasnije kriterije spremnosti za primjenu DSA-a u praćenju procesa proširenja, povezane s institucionalnom nezavisnošću, kapacitetima i temeljnim pravima.
  • Postepeno učešće u evropskim mehanizmima digitalnog upravljanja prije pristupanja EU, uključujući strukturiranu saradnju s regulatornim tijelima EU.
  • Značajno učešće Zapadnog Balkana u Evropskom demokratskom štitu, uključujući njegove strukture saradnje i stručne mreže.
  • Snažniju saradnju sa Vrlo velikim online platformama u vezi sa izborima, uključujući aranžmane za brzo reagovanje i kanale za suzbijanje manipulisanja informacijama.
  • Jačanje nezavisnog istraživanja i nadzora, kroz kontinuiranu podršku civilnom društvu, istraživačima/cama, fact-checkerima/ama i medijima.

Dokument javne politike dostupan je OVDJE.