Istraživanje „Antikorupcija i borba protiv organizovanog kriminala – neophodan korak ka evropskim vrijednostima“, koje su provele organizacije civilnog društva iz regiona Jugoistočne Evrope, daje pregled javnih politika i normativnog okvira koji se odnose na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, sa osvrtom na postojeći institucionalni okvir i domašaje u primjeni važećih propisa.
Najbitniji nalaz u pogledu strateškog okvira, odnosno postojanja zadatih okvira i osnovnih načela u sklopu kojih se kreću rješenja iz javnih politika je da strateški dokumenti u BiH pate od nekoherentnosti, kao i da ne postoje jasne procjene i analize na osnovu kojih se dalje izvode prijedlozi i zaključci, tj. da javne politike nisu zasnovane na činjeničnim procjenama.
U analizi je razmatran i postojeći zakonodavni okvir, u smislu njegove usklađenosti sa međunarodnim standardima i preporukama, te je data procjena koliko postojeća rješenja pružaju pouzdan osnov za obračun sa korupcijom i organizovanim kriminalom.
Generalna ocjena je da je domaće zakonodavstvo opterećeno čestim izmjenama i dopunama, da je djelomično usklađeno sa međunarodnim standardima, i da su u ključnim oblastima (npr. sukob interesa ili finansiranje političkih partija) ostavljene pravne praznine ili nedorečenosti koje smanjuju ukupnu ocjenu normativnom okviru.
Iz analize institucionalnog okvira proizilazi da u Bosni i Hercegovini postoje specijalizovana tijela u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da mnoga od njih imaju garantovanu zakonsku nezavisnost, ali da se u njihovom radu ispostavlja da im nedostaje stvarna operaciona nezavisnost. Iako postoje mnoga zasebna tijela, pojavile su se naznake da ona između sebe nisu usklađena, kao i da im nedostaju specijalistička znanja i tehnike koji su neophodni u razotkrivanju sofisticiranih oblika kriminaliteta.
BiH takođe karakteriše složen institucionalni mehanizam i pojava postojanja više organa čije se nadležnosti preklapaju, ili nisu jasno razgraničene. Zanimljivo je da iako postoji niz posebnih tijela mnoga od njih nemaju efektivnu ili stvarnu nadležnost u smislu otkrivanja ili sprečavanja korupcije, pa tako ne postoji ni nezavisni organ u oblasti pristupa informacijama od javnog značaja.
Indikativno je i da su izrečene sankcije počiniocima krivičnih djela korupcije izuzetno blage, te one ne mogu služiti svrsi u smislu odvraćanja konkretnih i potencijalnih učinioca od činjenja novih krivičnih djela (specijalna i generalna prevencija).
U narednom periodu neophodno je uskladiti strateška opredjeljenja i javne politike, te ih povezati u jedinstvenu cjelinu. Iz važećeg strateškog okvira je vidljivo da se većina odluka i novih propisa donose bez stvarne procjene i dubinskih analiza, već da se odluke donose nasumično i na bazi kratkoročnih očekivanja u smislu namirenja dnevno-političkih potreba.
U pogledu konkretnih preporuka za poboljšanje u oblasti za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, skrećemo pažnju na one koje su najznačajnije i kojima bi trebalo pristupiti što prije:
- Pojačati operacionalne nezavisnosti specijalizovanih tijela u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
- Uskladiti strateška opredjeljenja i javne politike, te povezivanje istih u jedinstvenu cjelinu.
- Uvesti specijalističke treninge za nosioce pravosudnih funkcija kao i za policijsko osoblje koje radi na ovim slučajevima.
- Osnažiti nezavisne institucije u pogledu nadležnosti u slučajevima sukoba interesa i pristupa informacijama od javnog značaja.
Istraživanje je provelo UG “Zašto ne” u saradnji sa partnerima u zemljama regiona – Centrom za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Makedonije, a možete ga preuzeti na linku ispod:
Antikorupcija i borba protiv organizovanog kriminala
