Devet talasa dezinformacija o pandemiji

Više naučne pismenosti je jedan od “lijekova” za širenje dezinformacija, a sredstva za postizanje tog cilja su projekti naučne pismenosti u kombinaciji sa fact-checking projektima kao “antibiotikom” za dezinformacije, rečeno je na drugom panelu konferencije Evropske unije i Zapadnog Balkana: “Medijska pismenosti i borba protiv dezinformacija u vrijeme pandemije”.

Konferenciju su zajednički organizovali Udruženje iz BiH Zašto ne ispred SEE Check mreže, Asocijacija srednjoškolaca u BiH i Evropska unija, a u okviru projekta “Ne klikam u prazno”  kojeg finansira EU u cilju osnaživanja medijske pismenosti mladih. U okviru konferencije održane su tri panel diskusije, organizovane online iz tri grada (Brisela, Sarajeva i Banja Luke) o temama koje se tiču medijske pismenosti, provjere činjenica i dezinformacija sa fokusom na pandemiju u ovoj oblasti.

Panel održan u Sarajevu moderirala je Tijana Cvjetićanin, iz organizacije “Zašto ne”. Na panelu su učešće uzeli gosti u sarajevskom studiju – naučna novinarka Jelena Kalinić i ekspert za telekomunikacije Aleksandar Mastilović. Video linkom su se priključili Cristina Tardguila iz međunarodne mreže fact-checking organizacija IFCN; Jelena Vlasić, novinarka Raskrikavanja (Srbija), Ana Brakus, novinarka Faktografa (Hrvatska) i Milka Smilevska, novinarka mreže Al Jazeera Balkans.
Jelena Kalinić je istakla antivancinacijski pokret kao preteču ostalih izvora dezinformacija u regionu. “Taj pokret je u središtu svih antinaučnih pokreta” rekla je i dodala kako su društva u regionu krhke demokratije u kojima nepovjerenje prema institucijama odgovara širenju dezinformacija.

Povećanje naučne pismenosti je jedan od “lijekova”, ali to ne dolazi za pola godine. Treba finansirati projekte naučne pismenosti i fact-checking projekte kao “antibiotik” za dezinformacije” rekla je Kalinić. 

Cristina Tardguila je dala pregled devet valova dezinformacija koje su se širile od početka COVID-19 pandemije do danas. Prema njenim riječima, 99 organizacija iz najmanje 77 zemalja je raskrinkalo preko 9.000 dezinformacija tokom pandemije, i to na 40-ak jezika. 

Jezik više nije barijera. Iste dezinformacije putuju svijetom brzo” rekla je.

Jelena Vasić se osvrnula na regionalnu mrežu sedam fact-checking organizacija, SEE Check. Iako je mreža uspostavljena prije pandemije, prava važnost takve saradnje uočena je s prvim talasima dezinformacija tokom pandemije. 

Istovjetni dezinformativni narativi se prepliću u zemljama regiona, budući da su jezičke razlike male, te je važno imati lokalne fact-checkere koji imaju pristup izvorima i bolje poznaju situaciju, kako bi se isti narativ raskrinkao i u drugim zemljama.

Ana Brakus je primijetila kako postoji nedostatak kvalitetnih i tačnih informacija i kako ljudi traže informacije od zvaničnih izvora – institucija – kojima baš i ne vjeruju. Govorila je o partnerstvu njene organizacije sa Facebookom, kojem su nedavno pristupile i druge fact-checking organizacije u regionu. 

Kao dobre strane partnerstva je istakla činjenicu da fact-checkeri imaju direktan kontakt sa korisnicima Facebooka koji dijele dezinformacija, kao i rast praćenja objavljenih sadržaja. Kao lošu stranu je istakla prijetnje i proganjanja kojima su fact-checkeri izloženi od strane korisnika čiji su sadržaji označeni kao dezinformativan na toj društvenoj mreži.

Brakus je govorila i o još jednom problemu – neodlučnosti stručnjaka da se upuste u rasprave s osobama koje koriste svoj akademski autoritet da šire antinaučne narative, pogotovo tokom pandemije. Fact-checkerima nedostaje takvih sagovornika, kako bi se lakše suprotstavili talasu dezinformacija. 

Snimak cijele sesije dostupan je na linku ispod:

Diskriminacija na svim poljima: Neumjesni komentari na račun žena u bh. politici i novinarstvu

Osim neravnomjerne zastupljenosti, žene na pozicijama moći često su izložene nizu rodnih stereotipa te čestim kritikama...

Amina Izmirlić

IFCN pokreće radnu grupu za rješavanje pitanja uznemiravanja fact-checkera/ica

Grupa od 11 predstavnika/ca iz fact-checking zajednice raditi će uz podršku IFCN-a na rješavanju sve većeg broja slučajeva uznemiravanja i prijetnji fact-checkerima. Međunarodna mreža za...

Admin

Prijetnje urednika portala Dnevni avaz redakciji Raskrinkavanja: “Zapamtit ćete me kad vam dođem, raznijet ću vas!”

Evelin Trako, izvršni urednik portala Dnevni avaz, prijetio je danas novinarima/kama redakcije Raskrinkavanje da će ih “raznijeti”. Trako je u četvrtak (10.6.) na društvenoj mreži Facebook...

Emir Zulejhić