Idi na sadržaj

Dezinformacije, društvene mreže i mladi

Emir Zulejhić

“Medijska pismenost i mladi” bio je treći, ujedno i posljednji održani u sklopu konferencije Evropske unije i Zapadnog Balkana “Medijska pismenost i borba protiv dezinformacija u vrijeme pandemije”. 

Konferenciju su zajednički organizovali Udruženje iz BiH Zašto ne ispred SEE Check mreže, Asocijacija srednjoškolaca u BiH i Evropska unija, a u okviru projekta “Ne klikam u prazno”  kojeg finansira EU u cilju osnaživanja medijske pismenosti mladih.  U okviru konferencije održane su tri panel diskusije, organizovane online iz tri grada (Brisela, Sarajeva i Banja Luke) o temama koje se tiču medijske pismenosti, provjere činjenica i dezinformacija sa fokusom na pandemiju u ovoj oblasti.

Učesnici trećeg panela bili su Brano Jakubović iz Dubioze Kolektiva; Marko Dražić i Viktor Marković – dvojac koji stoji iza satiričnog portala njuz.net; Tijana Femić – novinarka iz Novog Sada;  Andrijana Vešović – ilustratorica iz Crne Gore; Adnana Turkić – članica Upravnog odbora ASUBiH-a, i Lea Čengić – uposlenica RAK-a i istraživačica na temu medijske pismenosti. Moderator panela bio je Darko Brkan, predsjednik udruženja građana “Zašto ne”.

Na ovom panelu imali smo priliku čuti kakve su to medijske navike mladih i djece u Bosni i Hercegovini, i koji su to načini na koji mladi najčešće konzumiraju informativne sadržaje. Lea Čengić je naglasila da je istraživanje o medijskim navikama mladih i djece pokazalo da je najčešči korišteni uređaj kojim mladi pristupaju informativnom sadržaju pametni telefon, dok su društvene mreže dominantan izvor informacija kod ove populacije.

Iako su mladi ocijenjeni kao puno spretniji u korištenju digitalnih tehnologija, na panelu je naglašeno da ova populacija ne posjeduje vještine prepoznavanja i pronalaska vjerodostojnog izvora informacija.

Andrijana Vešović,ilustratorica koji svoj rad prezentuje putem društvenih mreža, prenijela je zapažanje kako mladi na društvenim mrežama čitaju instant vijesti, ali se ne trude dublje istražiti informacije koje su upravo pročitali.

Na ovom panelu smo imali priliku čuti iskustva i zapažanja od Adnane Turkić, predstavnice mlade generacije kojoj je ovaj panel bio i namijenjen. Njezin zaključak je da mladi imaju problem sa medijskom pismenošću upravo zbog nedostatka prilike da se o toj temi edukuje u sklopu formalnog obrazovanja.

Adnana je naglasila da je potrebno zaobići stereotip da su mladi neuki ili da ne žele da slušaju – dapače. Njezin zaključak je da mladima treba dati prostora da iznesu vlastito mišljenje te da debatiraju o raznim temama – uključujući i medijsku pismenost. Pozitivan primjer “foruma” za debatu su radionice koje su bile organizovane u okviru projekta “Ne klikam u prazno”, naglasila je.

Panelisti su se bili dotakli tema regulacije, odgovornosti za širenje dezinformacija te  sprječavanja širenja dezinformacija u javnom prostoru. Svi učesnici su se složili da pored potrebe da se medijska pismenost uvede u školske programe, edukaciji mladih u tom smislu treba se pristupiti već sada, i to kanalima koje oni najviše koriste i koje u konačnici najbolje razumiju: društvene mreže, muziku i humor.

Snimak cijele sesije dostupan je na linku ispod: