Dok afere potresaju bosanskohercegovačko pravosuđe, reforme u ovoj oblasti i dalje stagniraju

Treći izvještaj o usklađenosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini sa kriterijima Evropske unije, urađen u sklopu regionalnog istraživanja “Zapadni Balkan u procesu pristupanja EU: Ispunjavanje političkih kriterijuma” koje U.G. “Zašto ne” provodi u saradnji sa partnerima u zemljama regiona  – Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Sjeverne Makedonije, pokazuje da se reforme u ovoj oblasti kreću puževom brzinom.

Protekle godine Bosnu i Hercegovinu obilježile su mnoge sumnjive afere, prijetnje krivičnim prijavama,  te generalna stagnacija u reformskim procesima.

Iako je početkom septembra 2015. godine, usvojena je Strategija za reformu pravosudnog sistema BiH za period 2014-2018, Akcioni plan za provedbu ove strategije usvojen je tek 2017. godine. Bitno je istaći da su i kašnjenja u impementaciji velika, te da je svega nekoliko planiranih mjera usvojeno. Kašnjenje u implementaciji prati i činjenica da na početku 2020. godine još uvijek nije usvojen ni revidirani Akcioni plan za provedbu Strategije za reformu sektora pravde u BiH za razdoblje od 2019. do 2020.

Negativno mišljenje pokazuje i posljednji Izvještaj Evropske komisije, u kojem se navodi da nadležni nivoi vlasti ne izdvajaju dovoljna finansijska sredstva za mjere navedene u Strategiji, iako su brojne radne grupe za njihovu implementaciju operativne. 

Gotovo cijela 2019. godina u pravosuđu bila je obilježena aferom „Potkivanje“, u kojoj je jedan od glavnih aktera bio trenutni predsjednik VSTV-a BiH, Milan Tegeltija. Krvična prijava na ime Tegeltije nikada nije podignuta, a odbačena je i disciplinska tužba i zahtjev za njegovu suspenziju zbog neprimjerenog kontakta, te uzimanja mita radi ubrzavanja procesa. Ubrzo nakon toga, Tegeltija se ponovo našao na medijskim naslovnicama. Ovaj put zbog sumnje u njegovu nepristrasnost i nezavisnost. Naime, predsjednik VSTV-a odazvao se i prisustvovao sastanku koji je sazvao predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik koji je imao za cilj okupiti predstavnike RS-a u državnim institucijama i dogovoriti blokadu istih.

S druge strane, predsjednik VSTV-a BiH nije jedini predstavnik pravosudnih organa kojeg su pratile različite afere. Među njima našla se i glavna tužiteljica Tužilaštva BiH, Gordana Tadić kojoj se u više navrata pripisivalo zapošljavanje, kako rodbine, tako i rodbine bliskih joj saradnika i saradnica.

Najviši predstavnici pravosudnih institucija u BiH, također, su optuživani za zataškavanje činjenica u određenim slučajevima koji se vode pred sudovima, zaštiti ubica i sl. Javnost su naročito potresali slučajevi ubistava dvojice momaka, Dženana Memića i Davida Dragičevića. Oba slučaja prati niz nelogičnosti, preinačavanje krivičnih djela, zataškavanje dokaza, te, kako mediji prenose, jak politički utjecaj na pravosudne institucije i pojedince. Slučajevi do danas nisu riješeni.

Nezadovoljstvo radom pravosudnih organa, te ujedno i VSTV-om, pokazala je i Parlamentarna skupština BiH ne primivši na znanje izvještaje tog organa za 2017. i 2018. godinu. Da postoji osnov za zabrinutost, te da je integritet i nezavisnost pravosuđa svim navedenim itekako ugrožen, a nepovjerenje javnosti u njega raste iz dana u dan, potvrdilo je pismo upućeno predsjedniku VSTV-a, Milanu Tegeltiji, od strane OSCE-a, Ambasade SAD i delegacije EU. 

Kako se u pismu navodi, dosadašnji pozitivni napori u provođenju reformi tokom 2018. godine zasjenile su zabrinjavajuće pojave koje negativno utječu na daljnje provođenje istih, a vezane su za oblasti podnošenja imovinskih kartona, ocjenjivanje rada, te postupak imenovanja sudija i tužilaca. Međunarodni dužnosnici upozoravaju na favorizovanje imenovanja, dugotrajne procese, te upitnost integriteta i nezavisnosti pravosuđa.

Sve navedeno potvrđuju kako međunarodni, tako i domaći izvještaju o stanju bh pravosuđa.

Potrebno je još spomenuti i da revidirana Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina, na čije se usvajanje čeka još od 2017. godine, do danas, također, nije usvojena. Nova Strategija trebala bi omogućiti veći stepen prenosa predmeta na sudova entiteta i Brčko Distrikta, pa bi se Tužilaštvo i Sud BiH rasteretili manje složenim predmetima i pružila bi im se mogućnost da u vremenski zadatim rokovima, a to je do kraja 2023. godine, završe najsloženije predmete.

Svi gore navedeni izazovi sa kojima se pravosuđe susreće  godinama, i dalje su na snazi, što dokazuje Polugodišnji Izvještaj o provođenju Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Herecegovini i Akcionog plana za 2019. godinu, te njegovi zaključci. Još uvijek se čeka na krovnu instituciju bh pravosuđa, VSTV BiH, da započne, nastavi ili dovrši mnoge izazove i probleme koji su stavljeni pred njih.

Ključnih reformskih ciljeva i mjera još uvijek nema. Nema Apelacionog suda, kao ni novog Zakona o Ustavnom sudu BiH. Još se čeka na izmjene Zakona o VSTV-u. Osnivanje privrednih sudova u FBiH, koji se već godinama najavljuju kao reformsko rasterećenje općinskih sudova, još se nije desilo. Na svoje vrijeme, također, čeka i unaprjeđenje finansiranja pravosudnih institucija BiH, povećanje efikasnosti istraga u krivičnim postupcima, unaprjeđenje sistema za praćenje efikasnosti i kvalitete rada sudija, tužilaca i stručnih saradnika, i na desetine drugih mjera na koje alarmantno upozoravaju kako međunarodne, tako i domaće institucije.

Cijeli izvještaj dostupan je na LINKU.

Održavanje Lokalnih izbora 2020. godine postalo je pitanje tzv. “političke volje”

Ni nakon potonje odluke CIK-a, i pored obećanja datih od strane nekih od ključnih političkih aktera u našoj zemlji u...

Amina Izmirlić

Uživo: Praćenje dezinformacija tokom pandemije COVID-19

Ekipe "Raskrinkavanja" i "Istinomjera" svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te kroz izjave zvaničnika/ca. Tokom trajanja vanrednog stanja...

Alisa Karović

Digitalni okrugli sto: Dezinformacije o COVID-19 – analiza i trendovi

SEE Check, mreža organizacija za provjeru činjenica u jugoistočnoj Evropi, organizuje digitalni okrugli stol o dezinformacijama o COVID-19, koji će se održati u četvrtak, 7. maja 2020. godine u 15...

Amina Izmirlić