“Global Fact 4” okupio gotovo 200 fact-checkera iz cijelog svijeta

Od 05. do 07. jula ove godine, u Madridu je održan Global Fact 4, međunarodna konferencija “fact-checkera” na kojoj su učestvovali i predstavnici bosanskohercegovačke fact-checking inicijative „Istinomjer“.

Globalni fact-checking samit najveće je međunarodno okupljanje organizacija koje se bave “fact-checkingom” – provjerom tačnosti izjava javnih osoba i institucija, te drugih široko rasprostranjenih tvrdnji koje su od interesa za društvo. Ovogodišnja konferencija okupila je 188 učesnika/ca iz cijelog svijeta, a njen domaćin bila je Međunarodna mreža za provjeru činjenica (International Fact Checking Network).

Među 188 učesnika/ca u Madridu bili su novinari i urednici The Washington Post, BBC Reality Check, PolitiFact, Afrika Check, Full Facts, Le Monde, Cimate Feedback i australskog RMIT/ABC Fact Check; dok su se među govornicima našli i predstavnici Google News Lab-a, Facebook-a, Wikipedije, Duke Reporters’ Lab, First Draft News i dr.

Okupljeni su proveli tri dana razgovarajući o izazovima sa kojima se suočavaju današnji mediji, kao i sama demokratija, u situaciji kada je sve više medijskih sadržaja koji se ne zasnivaju na činjenicama i kojima nedostaje dokazna osnova potrebna da bi građani/ke donosili odluke na osnovu tačnih informacija.

Samit je započeo nizom radionica na kojima se raspravljalo o najboljim praksama za provjeru činjenica, te su predstavljeni inovativni alati i platforme za provjeru istih.

U nastavku konferencije se razgovaralo o alatima za automatsko provjeravanje činjenica, na kojima se trenutno intenzivno radi i koji bi trebali ubrzati i olakšati proces provjere činjenica, naročito u prilikama kada je to potrebno raditi u “realnom vremenu”, kao što su govori, politički skupovi, izborne kampanje i sl. Na konferenciji su predstavljeni i partnerski projekti različitih medija, akademskih institucija i organizacija civilnog društva, koji se bave provjerom činjenica iz različitih uglova.

Michelle Lee iz Washington Post-a predstavila je najnoviji fact-checking projekt svoje kuće, fokusiran na prvih 100 dana mandata Donalda Trumpa; a izvršna direktorica Wikimedia Fondacije, Katherine Maher, govorila je o tome kako Wikipedija, kao najveće kolaborativne online enciklopedija, uspostavlja i implementira standarde za prikupljanje što tačnijih informacija.

Ana Pastor, novinarka i voditeljka fact-checking emisije “El Objetivo” na španskoj “La Sexta” televiziji, predstavila je specifičnosti televizijskog fact-checkinga, a svoja iskustva na tom polju podijelio je i Alberto Puoti, koji radi na sličnom programu televizije RAI.

Tom Rosenstiel (American Press Institute), u svom je govoru pozvao fact-checkere da se ne fokusiraju samo na provjeravanje izjava koje daju predstavnici/e vlasti. Umjesto toga, sugerirao je, treba težiti tome da se rješavaju pitanja od javnog značaja kao cjelina – iznoseći činjenice i objašnjenja kako bi čitatelji, između ostalog, mogli samostalno donijeti svoje zaključke o tim pitanjima.

Nezaobilazna tema na konferenciji bilo je i pitanje širenja lažnih vijesti, njihovih implikacija i mogućnosti da se protiv njih bori činjenicama. U tom pogledu, zanimljiva je bila panel diskusija o akademskom pristupu fact-checkingu, u kojoj su učestvovali Briony Swire-Thompson (UWA/MIT), Thomas Wood (OSU) i Emeric Henry (Sciences Po), predstavljajući saznanja kognitivne psihologije o tome kako konzumenti vijesti reaguju na “fake news” i njihove ispravke.

Tokom trećeg dana konferencije, predstavljene su brojne nove inicijative koje se bave provjerom činjenica, među kojima je i bio norveški Faktisk, čiji je rad službeno otpočeo na sam dan otvaranja konferencije u Madridu. Za nove inicijative konferencija služi kao početno mjesto za prikupljanje informacija i savjeta o ovoj praksi.

Uživo: Praćenje dezinformacija tokom pandemije COVID-19

Ekipe "Raskrinkavanja" i "Istinomjera" svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na...

Admin

Od 425 kandidata za čelnike/ce opština i gradova, žena tek 29

Pitanje položaja žena u Bosni i Hercegovini, koje se pored ostalog ogleda i kroz njihovu nisku participaciju i uticaj u političkim procesima, sasvim sigurno bit će izazov sa kojim će se naše društvo...

Amina Izmirlić

Izbori u Mostaru: Ko će nakon 16 godina naslijediti Ljubu Bešlića?

Kad je Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala izbore za Gradsko vijeće Grada Mostara 20. decembra ove godine, tek tada su građani Mostara mogli da povjeruju da će se izbori uistinu i održati...

Danira Karović