Global Fact 6: “Raskrinkavanje” i “Istinomjer” na najvećem fact-checking događaju u historiji
Global Fact je konferencija posvećena provjeri činjenica širom svijeta koju organizuje Međunarodna mreža za provjeru činjenica u sklopu Poynter instituta za medijske studije. Ovogodišnji “Global fact 6” održan je u Cape Town-u, Južnoafričkoj Republici. Bio je to najveći i najrazličitiji fact-checking događaj u historiji, sa više od 250 učesnika i učesnica iz 146 organizacija koji su predstavljali 55 država iz cijelog svijeta. Ovakva konferencija o provjeri činjenica ranije je održana u Londonu (2014. i 2015.), Buenos Airesu (2016.), Madridu (2017.) i Rimu (2018.).
U ambijentu Univerziteta u Cape Townu održano je 40 sesija tokom kojih su učesnici i učesnice imali priliku čuti 57 govornika i panelista. “Global fact 6” se bavio nekim od najvažnijih pitanja vezanih za provjeru činjenica i dezinformacije, uključujući:
- Utjecaj i doseg provjere činjenica,
- Dezinformacije na različitim platformama,
- Monetizacija i izvori prihoda,
- Novi formati za provjeru činjenica,
- Ubrzanje i automatizacija procesa provjere činjenica,
- Utjecaj naslova na čitatelje,
- Fact-checking izbora,
- Provjera činjenica u represivnim režimima,
- Upotreba različitih platformi za suradnju među fact-chekerima.
Ojo, saradnik TruthBuzz-a iz Međunarodnog centra za novinare, rekao je da najveća greška koju mnoge organizacije za provjeru činjenica čine neprilagođavanje sadržaja mobilnim formatima.
“Šta god da radite, kada pokušavate da dovedete ljude na telefon, to mora da bude veoma kratko, jer je njihov raspon pažnje tako kratak.”
Ojo, saradnik TruthBuzz-a iz Međunarodnog centra za novinare, rekao je da najveća greška koju mnoge organizacije za provjeru činjenica čine neprilagođavanje sadržaja mobilnim formatima.
Pored 40 sesija i diskusija, u prostorijama Univerziteta održane su i radionice sa partnerima poput Facebooka, Googlea, Duke Reporters Laba i drugih. Rijetka je ovo i prilika da se sve organizacije koje se bave provjerom činjenica susretnu i sa globalnim tehnološkim gigantima kako bi razgovarali o borbi protiv lažnog i manipulativnog sadržaja na društvenim mrežama i internetu generalno.
Na jednoj od radionica, Jessica Collier iz Centra za medijski angažman na Univerzitetu Teksas u Austinu i Joanna Sterling iz Facebooka predstavile su rezultate istraživanja koje su sprovele, a koje se tiče formiranja naslova članaka koji se bave provjerom činjenica na Facebooku. Njihov prvi savjet je bio da je format naslova važan. Od tri različita stila koja su testirana sa korisnicima na Facebooku, istraživači su otkrili da su naslovi u obliku opovrgavanja – “Ne, nije istina da je X” – najsigurniji način informisanja korisnika putem kojeg informacije najduže ostaju u pamćenju i ispravnom obliku. Forme pitanja “Da li je X istina?” i jednostavne tvrdnje “X nije istina” nisu bile tako uspješne govoreći o efikasnosti i memorisanju znanja i informacija. Sterling je također dodala da pažljivo odabrane slike i logotipi mogu pomoći korisnicima da zapamte informacije. Preporučila je i da se tekst svodi na minimum kako u naslovu tako i na fotografijama.
Pored radionice i prezentacije istraživanja o naslovima, Facebook je na ovom događaju imao i predstavnike koji se bave suradnjom između ove kompanije i organizacijama za provjeru činjenica, a koja se ogleda u “Facebook third-party fact-checkers partnership” programu.
Google također želi olakšati ljudima da pronađu analize koje su pisale druge organizacije koje se bave provjerom činenica. Da bi to postigla, kompanija je izgradila drugu verziju onoga po čemu je najpoznatija: pretraživača. Inicijativa Google News pokrenula je beta verziju alata koji je posebno namijenjen provjeri činjenica.
„Cilj je da osobe koje se bave provjerom činjenica lakše pronađu sve ranije analize napisane na određenu temu od strane svih drugih fact-checkera. Za korisnike, to koristite ako želite da saznate više o određenoj temi.”
-rekao je Cong Yu, istraživač u Google-u.
Pored pretraživača za provjeru činjenica, Google je takođe lansirao i noviju verziju Claimreview alata, što je u suštini nekoliko redova koda koje fact-checkeri dodaju u svoje web stranice, tako da njihove analize zauzimaju bolji položaj među rezultatima pretraga korisnika, ali i sadrže više informacija na samom prikazu sa rezultatima u odnosu na ostale članke i vijesti (poput tvrdnje, autora/izvora i ocjene). Rezultat ove suradnje je i to da se pri prikazivanju originalnih ocijenjenih članaka ili tvrdnji političara u rezultatima pretrage, prikazuju i analize tih članaka ili izjava koje su napisati fact-checkeri. Na ovaj način Google pomaže da analize netačnih informacija dolaze direktno do korisnika koji pretražuju već ocijenjene netačne informacije.
“ClaimReview je jedna od neispričanih priča o uspjehu pokreta za provjeru činjenica. Pomaže ljudima da pronađu činjenice u rezultatima pretraživanja i pomognu osobama koje se bave provjerom činjenica da povećaju svoju publiku i doseg“,
-rekao je Bill Adair, direktor Reporter Laba Duke Univerziteta.
Slične mogućnosti sa povezivanjem ocijenjenih članaka i izjava sa analizama pri rezultatima pretrage i prikazivanju na naslovnici proizilaze i iz suradnje sa Facebookom.
Slične mogućnosti sa povezivanjem ocijenjenih članaka i izjava sa analizama pri rezultatima pretrage i prikazivanju na naslovnici proizilaze i iz suradnje sa Facebookom.
Neke od organizacija čiji su predstavnici bili učesnici konferencije, od kojih su većina potpisnice kodeksa Međunarodne mreže za provjeru činjenica su, te partneri koji su prisustvovali samitu su:
- Washington Post
- Agence France-Presse (AFP)
- The Associated Press
- Politifact
- Full Fact
- Lead Stories
- France 24 observers
- AfricaCheck
- FactCheck.org
- Agência Lupa
- Chequeado
- American Press Institute
- Global Investigative Journalism Network (GIJN)
- Global Press Journal
- International Center for Journalists
- Deutsche Welle
- Deutsche Presse-Agentur
- Media Legal Defence Initiative
- Youtube
Kada govorimo o Bosni i Hercegovini “Raskrinkavanje” i “Istinomjer”, publikacije Udruženja građanja “Zašto ne”, jedine su dvije potpisnice IFCN-ovog kodeksa, odnosno jedini nosioci verifikacionog bedža i članovi Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN). Osim toga, Tijana Cvjetićanin, urednica na portalu Raskrinkavanje.ba je i članica upravnog odbora ove najznačajnije svjetske mreže za provjeru činjenica od ove godine. Na ovogodišnjem samitu U.G. “Zašto ne” su predstavljali Emir Zulejhić, glavni i odgovorni urednik “Raskinkavanja”, te Darko Brkan, predsjednik organizacije i član timova “Raskrinkavanje” i “Istinomjer”. Ovogodišnji samit bio je odlična prilika kako bi razmijenili iskustva koja je redakcija “Raskrinkavanja” stekla kroz istraživanje “Dezinformacije u online sferi: Slučaj BiH” objavljeno u maju ove godine, te kako bi predstavili nalaze samog istraživanja kolegama iz svijeta, ali i predstavnicima partnerskih organizacija. Neke od tema o kojima smo razgovarali tokom konferencije jesu nova mreža organizacija koje se bave provjerom činjenica na prostoru Jugoistočne Europe, te suradnja tehnoloških giganata sa organizacijama iz ovog dijela svijeta – o čemu će svakako biti više govora u narednom periodu. Iz regiona su na ovogodišnjem samitu bili iz Udruženja “Crta”, odnosno publikacije “Istinomer” iz Srbije, te organizacije “Gong” i njihove publikacije “Faktograf” iz Hrvatske. Sa druge strane, u regionu postoji još nekoliko publikacija koje koriste metodologiju i naziv “Raskrinkavanja” i koje se bave analizom i ocjenjivanjem medijskog sadržaja – u Makedoniji, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, a i ovi timovi će u narednom periodu proći rigorozan proces verifikacije od strane odbora IFCN-a, te se nadamo također postati dio ove međunarodne mreže.
(Raskrinkavanje.ba)
