Koliko je pravosuđe u Bosni i Hercegovini uređeno u skladu sa kriterijima Evropske unije?

Odgovor na pitanje Koliko je pravosuđe u Bosni i Hercegovini uređeno u skladu sa kriterijima Evropske unije? dajemo u drugom izvještaju u sklopu regionalnog istraživanja “Zapadni Balkan u procesu pristupanja EU: Ispunjavanje političkih kriterijuma” koje UG “Zašto ne” provodi u saradnji sa partnerima u zemljama regiona  – Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Makedonije.

Pravosuđe u Bosni i Hercegovini doživjelo je svoju veliku reformu 2004. godine. Uspostava Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu VSTV), kao i formiranje Suda Bosne i Hercegovine su bili jedan od glavnih pokretača reformi pravosuđa. Uspostavljanje VSTV BiH bio je i zahtjev Evropske unije, budući da je Evropska komisija u Studiji izvodljivosti ovaj zahtjev postavila kao jedan od uslova za početak pregovora za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH. U martu 2004. godine, entitetski premijeri i ministar pravde BiH su potpisali Sporazum o prenošenju određenih nadležnosti entiteta kroz utemeljenje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, čime su stvorene pretpostavke za donošenje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, što je i učinjeno od strane Parlamentarne skupštine BiH u junu 2004. godine. Zakonom o VSTV BiH formiran je VSTV BiH u skladu sa evropskim standardima nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti i kvaliteta pravosuđa.

Danas se problemi pravosuđa prevashodno ogledaju u dugotrajnim sudskim procesima, te nedostatku  transparentnosti i nezavisnosti pravosuđa. Međunarodne organizacije upozoravaju da je pravosuđe slabo i zbog institucionalne fragmentiranosti i činjenice da entitetski zakoni nisu horizontalno harmonizovani. Dodatno, kao izazov se postavlja i uspostava bolje kontrole imovine nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini.  Još uvijek su potrebni napori kako domaćih institucija vlasti i akademske zajednice u BiH, tako i međunarodne zajednice, da se reforma sprovede do kraja kada je u pitanju pravosuđe u BiH.

Da bi se rad pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini poboljšao, potrebno je pristupiti usvajanju sljedećih preporuka:

  1. Revidirati postojeću Strategiju za reformu sektora pravde i Akcioni plan za njenu sprovedbu ili pristupiti usvajanju nove strategije.
  2. U što skorijem vremenskom periodu usvojiti Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine kojim će BiH dobiti viši ili apelacioni sud.
  3. Usvojiti novi Zakon o VSTV-u BiH, kojim se će regulisati dalje navedena pitanja.
  4. Pitanje sukoba interesa unutar pravosudnih institucija potrebno je definisati Zakonom o VSTV-u, a naročito u svjetlu preporuka i zaključaka donesenih u okviru Strukturisanog dijaloga o pravosuđu u BiH (ograničenja u pogledu napredovanja članova/ica VSTV-a, u toku i neposredno nakon završenog mandata, ograničavanje biranja rukovodilaca sudova i tužilaštava za članove/ice VSTV-a, itd.).
  5. Pravila o sukobu interesa je potrebno proširiti na cijelo pravosuđe, kako bi obuhvatila sve nosioce pravosudnih funkcija.
  6. Pravilnik o orijentacionim mjerilima za rad sudija/nica i tužitelja/ica dodatno unaprijediti kako bi se osiguralo ne samo ispunjenje zadane norme već i kvalitet obavljenog posla.
  7. Usvojiti preostale preporuke Venecijanske komisije u vezi sa pravosuđem u BiH.
  8. Osigurati transparentniji izbor sudija/nica i tužitelja/ica, kao i transparentniji sistem napredovanja sudija/nica i tužitelja/ica.
  9. Putem adekvatnog propisivanja procedure i ovlaštenja VSTV-a, omogućiti tačno i transparentno prijavljivanje imovine od strane svih nositelja/ki pravosudnih funkcija, poštujući pravo na njihovu privatnost, kao i uvesti efikasniju kontrolu provjere navoda i sprječavanje lažnog navođenja.
  10. Uvođenje sankcija za nepoštivanje dostavljanja finansijskih izvještaja, kako prilikom imenovanja sudija/nica i tužitelja/ica, tako i putem redovne periodične kontrole tokom trajanja njihovog mandata.
  11. Razmotriti proširenje obaveze dostavljanja finansijskih izvještaja na nosioce pravosudnih funkcija kako bi obuhvatila i obavezu dostavljanja imovinskih kartona, u širem smislu, što obuhvata i informacije o sticanju pokretne i nepokretne imovine u većem iznosu.

U izvještaju koji slijedi pokušali smo dati kratak osvrt na stanje u najznačajnijim segmentima pravosuđa,  predstaviti ključne nedostatke kao i preporuke za poboljšanje transparetnosti i efikasnosti rada pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj možete preuzeti na ovom LINKU.

Demokratija bez institucija – novi balkanski izum

Analizirano je kako zemlje Zapadnog Balkana ispunjavaju političke kriterijume za pristupanje EU i zaključeno da proces...

Amina Izmirlić

Poziv za učešće na Liderskoj akademiji za razvoj

Liderska akademija za razvoj je program obuke na izvršnom nivou koji obučava vladine službenike i lidere u poslovnom sektoru iz zemalja u razvoju kako bi pomogli privatnom sektoru da bude...

Amina Izmirlić

Marshall Memorial Fellowship

Marshall Memorial Fellowship (MMF) je vodeći GMF-ov program razvoja rukovodstva koji je osnovan 1982. godine kako bi se predstavila nova generacija evropskih lidera u Sjedinjenim Američkim Državama,...

Amina Izmirlić