Koliko je pravosuđe u Bosni i Hercegovini uređeno u skladu sa kriterijima Evropske unije?

Odgovor na pitanje Koliko je pravosuđe u Bosni i Hercegovini uređeno u skladu sa kriterijima Evropske unije? dajemo u drugom izvještaju u sklopu regionalnog istraživanja “Zapadni Balkan u procesu pristupanja EU: Ispunjavanje političkih kriterijuma” koje UG “Zašto ne” provodi u saradnji sa partnerima u zemljama regiona  – Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Makedonije.

Pravosuđe u Bosni i Hercegovini doživjelo je svoju veliku reformu 2004. godine. Uspostava Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu VSTV), kao i formiranje Suda Bosne i Hercegovine su bili jedan od glavnih pokretača reformi pravosuđa. Uspostavljanje VSTV BiH bio je i zahtjev Evropske unije, budući da je Evropska komisija u Studiji izvodljivosti ovaj zahtjev postavila kao jedan od uslova za početak pregovora za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH. U martu 2004. godine, entitetski premijeri i ministar pravde BiH su potpisali Sporazum o prenošenju određenih nadležnosti entiteta kroz utemeljenje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, čime su stvorene pretpostavke za donošenje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, što je i učinjeno od strane Parlamentarne skupštine BiH u junu 2004. godine. Zakonom o VSTV BiH formiran je VSTV BiH u skladu sa evropskim standardima nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti i kvaliteta pravosuđa.

Danas se problemi pravosuđa prevashodno ogledaju u dugotrajnim sudskim procesima, te nedostatku  transparentnosti i nezavisnosti pravosuđa. Međunarodne organizacije upozoravaju da je pravosuđe slabo i zbog institucionalne fragmentiranosti i činjenice da entitetski zakoni nisu horizontalno harmonizovani. Dodatno, kao izazov se postavlja i uspostava bolje kontrole imovine nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini.  Još uvijek su potrebni napori kako domaćih institucija vlasti i akademske zajednice u BiH, tako i međunarodne zajednice, da se reforma sprovede do kraja kada je u pitanju pravosuđe u BiH.

Da bi se rad pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini poboljšao, potrebno je pristupiti usvajanju sljedećih preporuka:

  1. Revidirati postojeću Strategiju za reformu sektora pravde i Akcioni plan za njenu sprovedbu ili pristupiti usvajanju nove strategije.
  2. U što skorijem vremenskom periodu usvojiti Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine kojim će BiH dobiti viši ili apelacioni sud.
  3. Usvojiti novi Zakon o VSTV-u BiH, kojim se će regulisati dalje navedena pitanja.
  4. Pitanje sukoba interesa unutar pravosudnih institucija potrebno je definisati Zakonom o VSTV-u, a naročito u svjetlu preporuka i zaključaka donesenih u okviru Strukturisanog dijaloga o pravosuđu u BiH (ograničenja u pogledu napredovanja članova/ica VSTV-a, u toku i neposredno nakon završenog mandata, ograničavanje biranja rukovodilaca sudova i tužilaštava za članove/ice VSTV-a, itd.).
  5. Pravila o sukobu interesa je potrebno proširiti na cijelo pravosuđe, kako bi obuhvatila sve nosioce pravosudnih funkcija.
  6. Pravilnik o orijentacionim mjerilima za rad sudija/nica i tužitelja/ica dodatno unaprijediti kako bi se osiguralo ne samo ispunjenje zadane norme već i kvalitet obavljenog posla.
  7. Usvojiti preostale preporuke Venecijanske komisije u vezi sa pravosuđem u BiH.
  8. Osigurati transparentniji izbor sudija/nica i tužitelja/ica, kao i transparentniji sistem napredovanja sudija/nica i tužitelja/ica.
  9. Putem adekvatnog propisivanja procedure i ovlaštenja VSTV-a, omogućiti tačno i transparentno prijavljivanje imovine od strane svih nositelja/ki pravosudnih funkcija, poštujući pravo na njihovu privatnost, kao i uvesti efikasniju kontrolu provjere navoda i sprječavanje lažnog navođenja.
  10. Uvođenje sankcija za nepoštivanje dostavljanja finansijskih izvještaja, kako prilikom imenovanja sudija/nica i tužitelja/ica, tako i putem redovne periodične kontrole tokom trajanja njihovog mandata.
  11. Razmotriti proširenje obaveze dostavljanja finansijskih izvještaja na nosioce pravosudnih funkcija kako bi obuhvatila i obavezu dostavljanja imovinskih kartona, u širem smislu, što obuhvata i informacije o sticanju pokretne i nepokretne imovine u većem iznosu.

U izvještaju koji slijedi pokušali smo dati kratak osvrt na stanje u najznačajnijim segmentima pravosuđa,  predstaviti ključne nedostatke kao i preporuke za poboljšanje transparetnosti i efikasnosti rada pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj možete preuzeti na ovom LINKU.

POINT and Mixer are joining forces this year!

Ever since its start back in 2012, POINT has been nurturing partnerships as one of its main values. The POINT...

Sofija Tovarovic

Održana je druga radionica ACTION SEE mreže

ACTION SEE (Mreža odgovornosti, tehnologije i institucionalne otvorenosti u regiji jugoistočne Evrope) je mreža koju čine organizacija civilnog društva koje zajedno rade na promicanju i osiguravanju...

Sofija Tovarovic

Sarajevo domaćin panel-diskusije o evoluciji propagandnih narativa o Ukrajini

Povodom godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) i Ured EU u Bosni i Hercegovini organizirali su prošle sedmice u Sarajevu panel-diskusiju pod...

Sofija Tovarovic