Prošli petak, aktivisti sa sastanka Bosne i Kosova u Prištini, izdali su svojim vladama zajednički apel za ukidanje viznih restrikcija koje ugrožavaju odnose između ove dvije zemlje.
Konferencija u Prištini, koja je dio ”Inicijative Otvorena Diskusija”, okupila je novinare, akademike, aktiviste i umjetnike koji su diskutovali o ekonomiji, kulturi i društvenim vezama, odnosno manjku istih između Bosne i Kosova.
”Mnoge stvari su apsurdne na Balkanu ali ovo je daleko najgluplja!” rekao je Azem Vllasi, pravnik i predsjednik Kosova prije raspada Jugoslavije.
”Kako je moguće da Kosovari čekaju po mjesec da bi putovali u Bosnu, s kojom njihova zemlja nikad nije bila u ratu, dok u Srbiju mogu slobodno putovati?” upitao je.
Diskusija se vodila oko manjka osvješćenosti, naročito među mlađim generacijama navedenih država.
”Kad sam rekao svojoj djeci da idem u Sarajevo, pitali su me gdje je to.” izjavio je Agron Bajrami, glavni urednik novina Kosovo daily (Koha Ditore).
”Oni znaju gdje su London i Tokio. Mi smo susjedi, a ipak jedina stvar koju povezuju sa Sarajevom je buregdžinica a s Banja Lukom, ćevape.”
Slobodanka Dekić, iz sarajevskog Mediacentra, rekla je da se pored ukidanja viza, mora poraditi i na razbijanju predrasuda koje decenijama stoje između Bosanaca i Kosovara, kako bi se odnosi doista poboljšali.
”Vize, odnosno tehničke prepreke nisu jedine prepreke koje Kosovari nalaze u Bosni” rekla je Dekić. ”Postoji mnogo predrasuda i govora mržnje koji moraju biti prevaziđeni.”
Putovanje između ove dvije zemlje je oduvijek bilo komplikovano zbog lošeg stanja puteva, ali nije bilo zabranjeno dok Kosovo nije objavilo nezavisnost od Srbije 2008. godine. Od tada BiH odbija priznati Kosovo jer područje dominirano Srbima, odnosno Republika Srpska odbija tu mogućnost. Umjesto toga, Bosna je uspostavila strogi vizni režim, na što je Kosovo uzvratilo istim postupkom 2011.godine.
”Uzvraćanje istom mjerom je bilo nepotrebno; bilo bi bolje pronaći druge načine da bi se uticalo na Sarajevo i Banja Luku, te ovaj neregularni vizni režim, ako već ne ukloniti u potpunosti, onda makar olakšati.” rekao je Kosovski analitičar Shkelzen Maliqi
” Naša politika je politika ‘getoizacije’,” rekao je bosanski aktivista, Darko Brkan iz NVO-a Zašto Ne.
Ekonomske veze su također vrlo slabe, a kao rezultat, obje zemlje su na gubitku. Na konferenciji je došlo do konsenzusa, da bi pojačan pritisak od strane EU, da se održava dijalog između ovih zemalja, kao što je to već urađeno u slučajevima Kosovo – Srbija i Albanija – Srbija, bio od velike koristi.
Alban Hashani, direktor Ekonomskog Instituta Riinvest u Prištni, rekao je da uvoz robe iz Bosne u Kosovo ubrzano opada.
Sastanak u Prištini je dio Inicijative za Otvorenu Diskusiju koju vodi Fondacija Dokukino uz podršku Kosovske Fondacije za Otvoreno Društvo i Fonda Otvoreno Društvo, u partnerstvu sa Inicijativom mladih za ljudska prava BiH (Yihr BiH).
(balkaninsight.com)
