Legitimitet i integritet izbora – neophodan korak ka evropskim vrijednostima

Koliko je izborni sistem BiH u skladu sa kriterijima Evropske unije?

 

Odgovor na ovo pitanje dajemo u prvom izvještaju u sklopu regionalnog istraživanja “Zapadni Balkan u procesu pristupanja EU: Ispunjavanje političkih kriterijuma” koje UG “Zašto ne” provodi u saradnji sa partnerima u zemljama regiona  – Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Makedonije.

Naš prvi izvještaj odnosi se na izborni sistem i provođenje izbora, a sljedeće teme će takođe biti iz okvira političkih kriterija EU – pravosuđe, korupcija i organizovani kriminal, mediji, te reforma javne uprave. Istraživanje se bazira na setu jasno postavljenih indikatora, koje ćemo nastaviti pratiti i u narednim godinama. Godišnji izvještaji poslužiće i za poređenje rezultata između naše četiri države, kako bi se dobila komparativna regionalna slika po ovim pitanjima.

Sažetak izvještaja o izborima

O problemima sa izbornim procesom i izbornom legislativom u Bosni i Hercegovini govori se duže od 15 godina i u bar 4 izborna ciklusa. Brojne nepravilnosti i pritužbe na izborni proces pratile su i nedavno provedene Opšte izbore, za koje se može reći da predstavljaju kulminaciju već uočenih slabosti izbornog sistema, uz pojavu i novih problema koji su dodatno urušili povjerenje u izborni proces. Reforma izbornog sistema i usvajanje međunarodnih izbornih standarda jednako su dugo prisutne teme u bosanskohercegovačkoj javnosti.

Međutim, političke elite u BiH se, osim nekolicine kozmetičkih promjena i promjena koje su još više učvrstile partitokratiju i smanjile nivo demokratije na izborima, uglavnom ne bave pomenutim promjenama, održavajući status quo. Preporuke međunarodne zajednice se, tako, predstavljaju kao neprovodive zbog kompleksnog ustavnog sistema, pri čemu se ignorišu i one za čije provođenje ne postoje baš nikakve prepreke. Bosna i Hercegovina kao država u tranziciji još uvijek se bori sa usklađivanjem izbornog sistema sa vrijednostima Evropske Unije.

U protekle dvije decenije, svaki izborni ciklus praćen je nizom nepravilnosti koje se ponavljaju pred svake izbore, uključujući neažuriranost biračkih spiskova, pristrasne biračke odbore, te zastarjeli sistem glasanja koji omogućava manipuliranje voljom birača/ica. Pored navedenih kontinuiranih problema, posljednji izborni ciklus dodatno je narušen pravnim vakuumom koji je nastao kada je Ustavni sud BiH stavio van snage određene članove Izbornog zakona, čime je dovedeno u pitanje implementacija izbornih rezultata, to jest formiranje tijela zakonodavne i izvršne vlasti u BiH.

Bosna i Hercegovina ne bilježi dobre rezultate u provođenju preporuka međunarodnih organizacija i njihovog inkorporiranja u izborno zakonodavstvo. Ovo je dijelom rezultat i činjenice da je izborno pravo soft law i da se međunarodne organizacije i institucije, shodno svom mandatu, suzdržavaju od predlaganja konkretnih rješenja za pojedine države, već radije ukazuju na probleme koje treba riješiti, te ove preporuke u konačnici nisu obavezujuće za organe u Bosni i Hercegovini.

Još uvijek se čeka na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao i preporuka međunarodnih posmatračkih misija koje bi umnogome unaprijedlile cjelokupan demokratski sistem u Bosni  i Hercegovini. Iz svega je jasno da Bosni i Hercegovini treba temeljita reforma izbornog sistema, kako u pogledu legislativnog okvira, tako i u pogledu prakse. Želeći da damo doprinos ubrzanju i intenziviranju ovih reformi, pripremili smo ocjenu ispunjenja političkog kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji (EU) koji se tiče fer i slobodnih izbora.

Evropska komisija (EK) ne tretira izbore u okviru nekog posebnog pregovaračkog poglavlja, već kroz ocjenu funkcionisanja demokratskih institucija kao jednog od političkih kriterijuma, i u tome se dominantno oslanja na nalaze misije OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights.

U pogledu konkretnih preporuka za poboljšanje izbornog sistema u Bosni i Hercegovini, skrećemo pažnju na one koje su najznačajnije i kojima bi trebalo pristupiti što prije:

• Implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava (presude „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“, presude „Zornić protiv Bosne i Hercegovine“, presude „Pilav protiv Bosne i Hercegovine“ i presude „Šlaka protiv Bosne i Hercegovine“  koje su direktno vezane za diskrimintorne odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine)

• Izmjene Ustava Bosne i Hercegovine (omogućavanje aktivnog i pasivnog biračkog prava svim državljanima/kama Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalnost i entitetsku pripadnost)

• Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u cilju spriječavanja izbornih prevara, depolitizacije izbornog procesa, jačanja legitimiteta izbora, te unaprijeđenja izbornog sistema u Bosni i Hercegovini

• Implementacija preporuka Venecijanske komisije u pogledu izbora članova/ica Domova naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine i Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

• Implementacija preporuka OSCE/ODIHR o transparentnosti ukupnog procesa na izborni dan

• Bolja i kvalitetnija primjena postojećih propisa, te jačanje kapaciteta i nezavisnosti institucija za provođenje izbornog procesa.

Cijelo istraživanje možete preuzeti na linku ispod:

Legitimitet i integritet izbora – neophodan korak ka evropskim vrijednostima