Monitoring izborne kampanje: Kandidati/kinje i društvene mreže

U oktobru 2024. godine u Bosni i Hercegovini održani su Lokalni izbori. UG “Zašto ne” objavljuje serijal analiza o tome kako je izborna kampanja izgledala iz ugla političara/ki, medija i društvenih mreža. 

Udruženje građana i građanki “Zašto ne” izbore u Bosni i Hercegovini prati već 15 godina. Istinomjer.ba od 2010. godine prati javne istupe nositelja/ki javnih funkcija, ali i kandidata i kandidatkinja na izborima, te provjerava njihovu istinitost i dosljednost. Raskrinkavanje.ba, druga fact-checking platforma koja djeluje u sklopu Udruženja, od 2017. godine prati činjenične tvrdnje objavljene u medijima i na društvenim mrežama. Svih ovih godina primarni fokus rada ove dvije platforme za provjeru činjenica bile su politička i medijska odgovornost. 

Razvojem tehnologije i porastom popularnosti društvenih mreža, one imaju sve veću ulogu u izbornim procesima. Stoga je Udruženje građana i građanki “Zašto ne” tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore održane 2024. godine, pored medijske i političke odgovornosti, fokus stavilo i na odgovornost velikih online platformi. Istinomjer i Raskrinkavanje su tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine pratili različite izvore na društvenim mrežama Facebook, Instagram, YouTube, X i TikTok u potrazi za dezinformacijama, manipulacijama, ali i drugim štetnim sadržajima definisanim domaćom legislativom i pravilima svake od ovih velikih online platformi. Detaljnije o istraživanju i metodologiji možete pročitati u tekstu “Izbori 2024: Kako su platforme i institucije odgovorile na štetne pojave tokom predizborne kampanje?”.

Rezultate istraživanja UG “Zašto ne” objavljuje u serijalu od tri teksta. Prvi tekst o tome kako su politički akteri zlo(upotrebljavali) društvene mreže tokom kampanje je pred vama. Linkove ostalih tekstova koji govore o tome kakav su štetan izborni sadržaj na društvenim mrežama objavljivali mediji i drugi/e korisnici/e, te kako su na prijave takvih sadržaja odgovorile velike online platforme na kojima su objavljeni, možete pronaći u tekstu na ovom linku.

Preuranjena kampanja i nametnute izmjene Izbornog zakona

Preuranjena izborna kampanja manipulacija je koja je odavno zabranjena Izbornim zakonom BiH, ali se unatoč tome u izbornom procesu najčešće pojavljivala kao prva manipulacija. Raskrinkavanje i Istinomjer su prethodnih izbornih ciklusa bilježili veliki broj kršenja zabrane vođenja preuranjene kampanje, a najveći problem bio je nekažnjavanje svih zabilježenih slučajeva, s obzirom na to da se Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) proglasila nenadležnom za kršenja na društvenim mrežama.

Izmjene Izbornog zakona BiH koje je 26. marta 2024. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt proširile su definiciju preuranjene izborne kampanje na “provođenje izborne kampanje u periodu od raspisivanja izbora do službenog početka kampanje”. Kao preuranjena politička kampanja definisano је vođenje izborne kampanje u elektroničkim, online i printanim medijima, putem društvenih mreža ili bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje. Ove izmjene jasno su definisale period zabrane vođenja kampanje, te su društvene mreže stavile pod okrilje legislative. Rezultat ove odluke je činjenica da je CIK BiH postao nadležan za kršenja na društvenim mrežama, koja su i najčešća, te je ova institucija počela redovno izricati kazne.

Kako je Istinomjer detaljno analizirao krajem septembra 2024. godine, CIK BiH je po ovom zakonskom osnovu počeo izricati kazne još u junu 2024. godine. Izrečene su brojne kazne političkim subjektima, a kažnjene su partije DNS, Naša stranka, NiP, SDA, HDZ BiH, SNSD, SDS, Ujedinjena Srpska, Možemo bolje, PDP, Snaga naroda, SDP BiH, Laburistička stranka, Stranka za BiH, Demos, HDZ 1990, BOSS i druge. CIK je, prema objavljenom izvještaju, zaprimio 607 prijava na preuranjenu izbornu kampanju, od čega se većina odnosila na objave na društvenoj mreži Facebook, što pokazuje da je ova praksa bila masovna.

Izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, političkim subjektima također je “zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače”, a CIK BiH je ovlašten da provede postupak ukoliko dođe do tog kršenja. Istinomjer je tokom izborne kampanje kontaktirao CIK upitom da li su, osim za preuranjenu kampanju, izricali kazne i za iznošenje lažnih vijesti. U telefonskom razgovoru iz CIK-a je tada rečeno da nisu zaprimili prijave zbog iznošenja lažnih vijesti od kandidata. Pojasnili su i da je CIK BiH nadležan isključivo za dezinformacije koje se tiču samog izbornog procesa, ali ne i drugih dezinformacija, iako nije najjasnije šta je osnova za ovakvo tumačenje. Bilo kako bilo, očito je da zabrana iznošenja lažnih informacija u praksi nije dala nikakve rezultate.

Neistine o socioekonomskim pokazateljima kao sredstvo diskreditacije protivnika

Pored kršenja propisa o preuranjenoj kampanji, upravo su lažne izjave kandidata i kandidatkinja druga najčešća manipulacija tokom izbornih procesa u Bosni i Hercegovini. Istinomjer je u periodu kampanje za Lokalne izbore 2024. godine kroz 21 analizu obradio tvrdnje i istupe predstavnika/ca raznih političkih partija koji/e su učestvovali/e u izbornoj utrci. 

Najveći broj analiziranih tvrdnji, njih 12, ocijenjeno je neistinitim (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12), ocjenu “neutemeljeno” dobile su četiri tvrdnje (1, 2, 3, 4), dok su tri bile većim dijelom neistinite (1, 2, 3), a jedna poluistinita (1). 

Politički/e kandidati/kinje su u većini slučajeva ili preuveličavali svoje i uspjehe partije iz koje dolaze, ili su iznosili netačne tvrdnje o radu protukandidata/kinja. Među takvim istupima dominirale su izjave o ekonomskim i socijalnim pokazateljima u općinama i gradovima.

Neke od tema kojima su se kandidati/kinje neopravdano hvalili/e bile su otplate dugova (1), rast BDP-a (1), broj fiskalnih uređaja i naplata poreza (1, 2), ali i realizacija projekata tokom mandata (1). S druge strane, realizacija projekata koristila se i za diskreditaciju političkih protivnika, dok su se u iste svrhe koristile i teme poput zaduženja i uvoza struje (1), evropskih fondova (1), ali i raspodjele novca od finansijske pomoći Vlade FBiH tokom pandemije Covid-19 (1). Iznosili su se netačni podaci o broju nezaposlenih (1) i zaposlenih (1), ali i padu zaposlenosti (1, 2). 

Osim tvrdnji koje su se odnosile na socijalne i ekonomske pokazatelje, Istinomjer je analizirao i niz drugih tvrdnji. Primjera radi, kandidat za načelnika sarajevske Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo, kritikujući rad svoje protukandidatkinje Benjamine Karić na mjestu gradonačelnice, neutemeljeno je u objavi na Facebooku tvrdio da će hrvatska pjevačica Severina za nastup u novogodišnjoj noći u Sarajevu zaraditi 400.000 KM po satu. 

Osim toga, neistinitim su ocijenjene i tvrdnje koje su se odnosile na podjelu besplatnih udžbenika (1), javni gradski prevoz (1), broj mladih na stranačkim izbornim listama (1), mandate gradonačelnika u SAD-u (1), ali i na budući Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu (1). 

Više neistinitih tvrdnji na temu izbora za Grad Mostar obradili smo u analizi “Na izborima ne postoje kandidati za gradonačelnika Mostara”. 

Mrzilački simboli i zabranjeni pokloni

Osim lažnih tvrdnji kandidata i kandidatkinja, Istinomjer je zabilježio i nekoliko drugih negativnih i zabranjenih pojava, poput dijeljenja poklona u ime stranke, ali i veličanja fašističkih obilježja na društvenim mrežama. 

Podmićivanje pri izborima ili glasanju zabranjeno je krivičnim zakonima u FBiH i RS. Ipak, Pokret “Uspješna Srpska” na svom Facebook profilu objavilo je video na kojem je prikazana podjela pomoći stanovnicima/ama bijeljinskih naselja u ime stranke u toku kampanje. 

Govor mržnje i veličanje fašističkih obilježja je, s druge strane, osim domaćom legislativom, zabranjeno i pravilima svake od velikih online platformi. Unatoč tome, povodom 33. godišnjice ubistva hrvatskog političara Ante Paradžika, HSP BiH je u nekoliko navrata na svojim stranicama na Facebooku objavio vizuelne sadržaje koji su sadržavali ustaški pozdrav “Za dom spremni”. Isti pozdrav, kao i neustavni grb NDH, našao se i na drugim promotivnim objavama ove stranke na Facebooku (1, 2, 3, 4). 

Dodatno, u primjeru koji se može smatrati govorom mržnje, načelnik Općine Centar Srđan Mandić je tokom akcije čišćenja zelene površine u toku kampanje na svom Facebook profilu napisao da je to “akcija čišćenja deponije i narkomanskog i migrantskog legla”. Nakon nekoliko uređenja ove objave, iz objave je uklonjen sporni dio.  

Neregulisanje manipulacije kandidaturama  

Pored navedenih štetnih pojava koje su zabranjene ili domaćim zakonima ili politikama velikih online platformi, postoje i očite manipulacije kojim pribjegavaju politički subjekti, a koje nisu regulisane bilo kakvim propisima niti su zabranjene. Jedna od takvih pojava, posebno izražena na Lokalnim izborima, jeste manipulisanja kandidaturama.

Čak 90 državnih, entitetskih ili kantonalnih zastupnika/ca odlučilo je nastupiti na Lokalnim izborima iako su već predstavljali građane/ke na višim nivoima vlasti, uz znatno veća primanja nego što bi imali/e u gradskim i općinskim vijećima. Među kandidatima/kinjama su bili/e i glasačima/cama dobro poznati/e zvaničnici/e koji/e svoju političku karijeru već godinama trasiraju kroz više nivoe vlasti, uključujući predsjednike stranaka poput Nenada Stevandića (Ujedinjena Srpska), Nebojše Vukanovića (Za pravdu i red), Branislava Borenovića (PDP) i Ilije Cvitanovića (HDZ 1990). 

Od ukupno 83 narodna/e poslanika/ce u NSRS, njih čak 32 bili/e su kandidati/kinje za gradska i općinska vijeća. Zajedno s kandidatima/kinjama za načelnike/ce i gradonačelnike/ce, taj broj iznosio je 41, što dovodi do zaključka da je polovina NSRS izmanipulisala glasače/ice kandidaturom na općim, odnosno lokalnim izborima. O ovoj temi Istinomjer je opširno pisao tokom kampanje.

Odgovor velikih online platformi 

Kako su društvene mreže odgovorile na prijave ovih štetnih i zabranjenih sadržaja, čitajte u nastavku ovog serijala, u tekstu “Monitoring izborne kampanje: Velike online platforme”.

 

(Dalio Sijah)