Monitoring izborne kampanje: Velike online platforme
U oktobru 2024. godine u Bosni i Hercegovini održani su Lokalni izbori. UG “Zašto ne” objavljuje serijal analiza o tome kako je izborna kampanja izgledala iz ugla političara/ki, medija i društvenih mreža.
Udruženje građana i građanki “Zašto ne” izbore u Bosni i Hercegovini prati već 15 godina. Istinomjer.ba od 2010. godine prati javne istupe nositelja/ki javnih funkcija, ali i kandidata i kandidatkinja na izborima, te provjerava istinitost i dosljednost njihovih izjava. Raskrinkavanje.ba, druga fact-checking platforma koja djeluje u sklopu Udruženja, od 2017. godine prati činjenične tvrdnje objavljene u medijima i na društvenim mrežama. Svih ovih godina primarni fokus rada ove dvije platforme za provjeru činjenica bile su politička i medijska odgovornost.
Razvojem tehnologije i porastom popularnosti društvenih mreža, one imaju sve veću ulogu u izbornim procesima. Stoga je Udruženje građana i građanki “Zašto ne” tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore održane 2024. godine, pored medijske i političke odgovornosti, fokus stavilo i na odgovornost velikih online platformi. Istinomjer i Raskrinkavanje su tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine pratili različite izvore na društvenim mrežama Facebook, Instagram, YouTube, X i TikTok u potrazi za dezinformacijama, manipulacijama, ali i drugim štetnim sadržajima definisanim domaćom legislativom i pravilima svake od ovih velikih online platformi. Detaljnije o istraživanju i metodologiji možete pročitati u tekstu “Izbori 2024: Kako su platforme i institucije odgovorile na štetne pojave tokom predizborne kampanje?”.
Rezultate istraživanja UG “Zašto ne” objavljuje u serijalu od tri teksta. Prvi tekst o tome kako su politički akteri zlo(upotrebljavali) društvene mreže tokom kampanje je pred vama. Linkove ostalih tekstova koji govore o tome kakav su štetan izborni sadržaj na društvenim mrežama objavljivali mediji i drugi/e korisnici/e, te kako su na prijave takvih sadržaja odgovorile velike online platforme na kojima su objavljeni, možete pronaći u tekstu na ovom linku.
Relevantni EU okviri za odgovornost i transparentnost online platformi
S obzirom na to da je BiH zemlja koja ima status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, te da joj predstoji proces usklađivanja domaćeg zakonodavstva s evropskim zakonskim i regulatornim okvirima koji se odnose na upravljanje online platformama i načinima na koje postupaju sa štetnim i nezakonitim sadržajem, htjeli smo istražiti da li se određeni pozitivni efekti ovih okvira uočavaju već sad i u kojim su područjima najveći nedostaci.
Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) je krovni pravno obavezujući propis za online platforme, uključujući i društvene mreže, prema kojem su odgovornost i transparentnost u postupanju prema nezakonitom sadržaju postali zakonska obaveza na teritoriji Evropske unije. U kontekstu izbora, relevantne su procedure prijavljivanja i djelovanja po prijavama na nezakonit sadržaj, to jeste sadržaj koji je protivan domaćem izbornom zakonodavstvu. U tom smislu, platforme su obavezne uspostaviti mehanizme putem kojih će svaki/a korisnik/ca moći prijaviti sadržaj koji smatra nezakonitim te “bez nepotrebne odgode” djelovati po svakoj prijavi. Ovo obuhvata slanje potvrde korisniku/cu o primitku prijave, obrazloženje o odluci u vezi s prijavljenim sadržajem, kao i dostavljanje informacija o mogućnostima pravne zaštite u pogledu te odluke.
Kada govorimo o štetnom sadržaju, DSA obavezuje veoma velike online platforme i pretraživače da provode procjene rizika, među koje spadaju i stvarni ili predvidivi negativni učinci na građanski diskurs i izborne procese, te da poduzimaju mjere kako bi otklonili takve rizike. Jedan od načina upravljanja rizicima koji se vežu za izbore jeste kroz primjenu Smjernica za smanjenje sistemskih rizika za izborne procese, a u kontekstu širenja izbornih dezinformacija, te kroz primjenu Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.
Tokom monitoringa pratili smo da li je korisnicima/ama velikih online platformi u BiH omogućeno prijavljivanje sadržaja koji je u suprotnosti s izbornim zakonodavstvom u BiH, kao i da li platforme primjenjuju mjere u vezi sa štetnim sadržajem koje se navode u Smjernicama i Kodeksu, pri čemu smo se fokusirali na sljedeće preporuke:
- Transparentnost političkog oglašavanja: na online platformama koje ih dozvoljavaju, politički oglasi moraju biti jasno označeni i prepoznatljivi kao takvi. Također, korisnicima/ama trebaju biti vidljive informacije o identitetu sponzora, periodu tokom kojeg se politički oglas namjerava objavljivati, vrijednosti oglasa te informacije o parametrima koji su primijenjeni za targetiranje tog korisnika. Još jedna od preporučenih mjera jeste vođenje javno dostupnog repozitorija (biblioteke) političkih oglasa.
- Zaštita integriteta usluga: online platforme trebale bi provoditi pravila za sprečavanje manipulacije njihovim uslugama, npr. kreiranja i korištenja lažnih naloga, lažnog predstavljanja kao kandidata/kinja, upotrebe obmanjujućih manipulisanih medija, upotrebe lažnih interakcija usmjerenih na vještačko povećanje dosega ili stvaranje utiska o podršci javnosti, netransparentnih plaćenih poruka ili netransparentne promocije od influensera i slično. U ovo spada i primjena mjera za prepoznavanje sadržaja stvorenog generativnom umjetnom inteligencijom.
- Osnaživanje korisnika/ca: pristup službenim informacijama o izbornom procesu, naprimjer, u obliku informativnih natpisa o izborima i procesu glasanja, banera, pop-up prozora, linkova koji vode na web stranice izbornih tijela i slično. U ovo spada i saradnja s lokalnim inicijativama i kampanjama za medijsku pismenost u kontekstu izbora.
Pravila platformi društvenih mreža
Online platforme imaju vlastita pravila sadržana u uslovima korištenja usluge, kao i standardima, odnosno smjernicama zajednice koje preciziraju vrste ponašanja korisnika/ca i sadržaja čije širenje nije dozvoljeno ili podliježe ograničenjima. U kontekstu izbora, ta se pravila pretežno odnose na političko oglašavanje (da li je dozvoljeno ili ne te pravila koja se na njega primjenjuju), širenje dezinformacija u vezi s izbornim procesom ili na drugu vrstu uplitanja, manipulacije i zloupotrebe usmjerene na diskreditaciju izbornog procesa.
Političko oglašavanje dozvoljeno je na platformama Facebook i Instagram, a interna pravila obavezuju svakoga ko želi objaviti oglas o društvenim pitanjima, izborima ili politici da prođe kroz proces autorizacije. Svaki politički oglas objavljen na ovim platformama mora sadržavati informaciju o tome ko je platio oglas te biti dostupan u “Biblioteci oglasa”, koja javnosti omogućava uvid u brojne informacije, kao što su identitet sponzora, potrošeni iznos na prikazivanje oglasa, procijenjena veličina publike, lokacija i broj prikazivanja oglasa. Ova pravila važe i za oglase iz Bosne i Hercegovine. Za razliku od toga, politički oglasi koji se publici iz BiH prikazuju putem Google Ads platforme nemaju nikakvih ograničenja i posebnih zahtjeva u pogledu transparentnosti. Inače, u određenim državama i regijama, uključujući Evropsku uniju (premda je platforma najavila da od oktobra 2025. planira obustaviti ovu uslugu na teritoriji EU zbog stupanja na snagu nove regulative u ovoj oblasti), političko oglašavanje putem Google Ads platforme također mora proći proces verifikacije, a Google održava “Biblioteku političkih oglasa” u koju su uvršteni svi verifikovani oglasi. Društvena mreža TikTok ne dozvoljava političko oglašavanje, dok je na platformi X ono dozvoljeno samo u određenim državama, među kojima se ne nalazi Bosna i Hercegovina.
Sve velike online platforme (Facebook, Instagram, TikTok, X i YouTube) koje smo posmatrali tokom monitoringa imaju pravila koja se odnose na širenje lažnih informacija u vezi sa samim izbornim procesom, te u pravilu zabranjuju takav sadržaj na svojim platformama. Meta tvrdi da “smanjuje distribuciju lažnih vijesti o izborima” i uklanja sadržaj koji ima za cilj da ometa glasanje, kao što su pozivi na izborno nasilje i netačne informacije o glasanju (npr. o datumima, lokacijama, vremenu i metodama glasanja, registraciji birača/ica, dezinformacijama o tome ko može glasati, koje informacije ili materijali moraju biti dostavljeni kako bi se glasalo, dezinformacije o tome da li se kandidat/kinja kandiduje ili ne i sl.). Na sličan način, dezinformacije o glasanju, učešću na izborima i rezultatima izbora, kao i bilo kakvo ometanje izbornog procesa, zabranjeno je na TikToku. Pravila Googleove platforme YouTube također ne dozvoljavaju sadržaj koji ima za cilj da obmane birače/ice, obeshrabre ili ometu glasanje, uključujući i lažne tvrdnje u vezi s podobnošću kandidata/kinja. Slična pravila o integritetu izbornog procesa ima i platforma X, s tim da se na ovoj platformi “netačne izjave o izabranom ili imenovanom funkcioneru, kandidatu ili političkoj stranci” ne smatraju izbornom manipulacijom.
Nadalje, neke platforme također navode kako primjenjuju mjere osnaživanja korisnika/ca: Meta tvrdi da omogućava širenje zvaničnih informacija o izborima putem obavijesti unutar aplikacije, dok TikTok navodi da za teme koje su plodno tlo za dezinformacije, poput izbora, rezultate pretraživanja usmjerava ka zvaničnim izvorima informacija te da dodaje informativne banere na stranice i sadržaj koji se prikazuje uživo.
Sve navedene platforme također korisnicima/ama nude opciju prijavljivanja sadržaja koji je u suprotnosti s njihovim pravilima i/ili standardima zajednice, a koja je dostupna direktno na objavljenom sadržaju ili profilu. Međutim, prijavljivanje sadržaja koji se smatra nezakonitim u smislu nacionalnog zakonodavstva (naprimjer, izbornog) uglavnom je moguće samo za korisnike/ce iz država članica Evropske unije, u skladu s obavezom koju propisuje Akt o digitalnim uslugama. Facebook i Instagram među opcijama za prijavljivanje sadržaja nude i kategoriju “Report as unlawful” (Prijavi kao nezakonito). TikTok također nudi opciju “Report illegal content” (Prijavi nezakonit sadržaj) direktno uz sadržaj, dok je za prijavu nezakonitog sadržaja na platformi X potrebno popuniti poseban online formular, koji je također dostupan samo za EU. Jedino Google omogućava prijavu nezakonitog sadržaja na svojim platformama putem online formulara koji je dostupan i za Bosnu i Hercegovinu (npr. YouTube).
Koji su štetni i zabranjeni sadržaji kružili društvenim mrežama tokom izborne kampanje?
U prva dva teksta objavljena u ovom serijalu prezentovali smo nalaze monitoringa kampanje za Lokalne izbore u BiH.
U prvom tekstu, “Monitoring izborne kampanje: Kandidati/kinje i društvene mreže”, možete pronaći pregled neistina i drugih manipulacija koje su tokom kampanje iznosili/e kandidati/kinje na izborima i njihove stranke.
U drugom tekstu, “Monitoring izborne kampanje: Mediji i društvene mreže”, možete saznati koje su to dezinformacije tokom kampanje objavljivali mediji, ali i koje su sve štetne informacijske pojave obilježile posljednje izbore u našoj zemlji.
Svi identifikovani primjeri problematičnog sadržaja prijavljeni su platformama putem javno dostupnih mehanizama za prijave korisnika/ca. Tim je zatim pratio postupanje platformi društvenih mreža po prijavama, uključujući i bilo kakve povratne informacije, kao što su obavijest o zaprimljenoj prijavi, obavijest o odluci koja je donesena po prijavi, mogućnost žalbe na odluku platforme i eventualni ishod žalbe.
Tokom monitoringa fokusirali smo se na sljedeće sadržaje:
- Sadržaj koji je u suprotnosti s odredbama Izbornog zakona BiH (Poglavlje 16 – Mediji u izbornom periodu)
Primjena odredbi ovog poglavlja bliže je uređena Pravilnikom o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu, koji definiše medije kao “sve elektronske medije, online medije, štampane medije i društvene mreže”.
Prema izbornim pravilima u BiH, u periodu od raspisivanja izbora do zvaničnog početka izborne kampanje zabranjeno je vođenje izborne kampanje, kao i plaćeno političko oglašavanje u medijima i na društvenim mrežama.
Analize Istinomjera i Raskrinkavanja pokazale su da postoji dosta primjera preuranjene kampanje na društvenim mrežama i plaćenih političkih oglasa mimo zakonom dozvoljenog perioda. Međutim, ove slučajeve nismo mogli prijaviti platformama, s obzirom na to da za korisnike/ce iz BiH ne postoji mogućnost prijave nezakonitog sadržaja.
Izborni zakon također propisuje da je političkim subjektima zabranjeno putem medija iznositi lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače/ice.
U nedostatku opcije za prijavu sadržaja koji je u suprotnosti s domaćim zakonima, ovakve slučajeve prijavljivali smo po osnovu kršenja pravila samih online platformi.
Zabranjena je i zloupotreba djece u političke svrhe, odnosno uključivanje djece u aktivnosti koje mogu biti povezane s političkim zagovaranjem ili promocijom, kao što je učešće djece u političkom oglašavanju.
Monitoring izborne kampanje identifikovao je nekoliko ovakvih slučajeva u sadržajima koji su se dijelili putem platforme Facebook. I u ovom slučaju, s obzirom na nemogućnost prijave nezakonitog sadržaja, sporni sadržaji mogli su biti prijavljeni jedino po osnovu moguće zloupotrebe maloljetnika/ca. Međutim, reakcija platforme po prijavama je izostala, vjerovatno zato što ova vrsta zloupotrebe maloljetnika/ca u političke svrhe nije u suprotnosti s Facebookovim standardima zajednice.
Pri objavljivanju rezultata anketa i istraživanja javnog mnijenja mediji moraju navesti niz informacija na osnovu kojih javnost može zaključiti da je riječ o kredibilnom istraživanju.
Na platformi X zabilježeno je nekoliko objava s istog profila koje su prikazivale navodne rezultate istraživanja javnog mnijenja o kandidatima za gradonačelnike četiri grada u BiH, bez navođenja lica i/ili institucije koja je naručila ili sprovela takvo istraživanje. Ovakve objave ocijenjene su kao lažne, međutim, zbog nepostojanja opcija za prijavu kako nezakonitog, tako i lažnog sadržaja na platformi X, ove sadržaje nismo mogli prijaviti.
Dvadeset i četiri sata prije otvaranja biračkih mjesta zabranjeno je medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.
U periodu izborne šutnje, monitoringom nisu zabilježeni ovakvi slučajevi.
- Štetan sadržaj, uključujući i onaj koji je u suprotnosti s pravilima samih društvenih mreža
Primarni fokus u ovom dijelu bio je na dezinformacijama, odnosno činjenično netačnim sadržajima ocijenjenim kroz analize Raskrinkavanja i Istinomjera. Pored toga, istraživači/ce ove dvije platforme analizirali/e su i dezinformacije u vezi sa samim izbornim procesom, uključujući i obmanjujuće, zlonamjerne ili lažne informacije koje bi potencijalno mogle diskreditovati političke kandidate/kinje i negativno utjecati na izborni proces.
Najveći broj sadržaja koje smo prijavili platformama zbog kršenja standarda zajednice ili njihovih vlastitih pravila odnosio se upravo na izborne dezinformacije.
Također smo bilježili i druge štetne sadržaje: govor mržnje (uključujući pozive na nasilje, promociju mrzilačkih/ekstremističkih grupa i simbola), homofobiju i mizoginiju, kada je takav govor korišten u političke svrhe, odnosno kako bi utjecao na izborne rezultate ili proces (npr. vrijeđanje ili omalovažavanje političkih oponenata/tkinja).
Ovakvi sadržaji zabilježeni su na svim posmatranim platformama, osim na YouTubeu, te su prijavljeni zbog kršenja standarda zajednice ili njihovih vlastitih pravila u vezi sa sadržajem koji promoviše nasilje i mržnju ili upućuje na uznemiravanje.
Pratili smo i primjenu vlastitih pravila platformi u vezi s političkim oglašavanjem, konkretno eventualne slučajeve kršenja zabrane političkog oglašavanja na platformama TikTok i X.
Tokom perioda monitoringa nismo naišli na takve slučajeve, uz napomenu da smo se fokusirali samo na klasične političke oglase, a ne na drugu vrstu političke promocije u samim sadržajima i objavama.
- Primjena mjera ublažavanja rizika
Pratili smo da li platforme primjenjuju preporučene mjere ublažavanja rizika kroz isticanje zvaničnih i verifikovanih informacija o izborima uz politički oglas ili neki drugi sadržaj koji ima veze s izborima, naprimjer, link koji vodi na web stranicu Centralne izborne komisije.
Tokom monitoringa nije zabilježen nijedan ovakav primjer.
Nalazi monitoringa po platformama
Tokom monitoringa prijavili smo ukupno 119 sadržaja na pet platformi društvenih medija. Na samo 35 prijava dobili smo obavijest o zaprimljenoj prijavi, dok je povratna informacija o odluci platforme uslijedila u 25 slučajeva. U svih 25 slučajeva odgovoreno je da sadržaj ne predstavlja kršenje standarda zajednice. Iako smo u svih 25 slučajeva iskoristili pravo na ulaganje žalbe, platforme su u svega tri slučaja izmijenile svoju prvobitnu odluku, što je rezultiralo uklanjanjem spornih sadržaja.
Facebooku smo prijavili 71 problematičan sadržaj identifikovan tokom monitoringa. Od toga, 48 prijava odnosilo se na dijeljenje lažnih informacija o politici, 16 na govor mržnje i jedan na uznemiravanje, dok se šest prijava odnosilo na zloupotrebu maloljetnika/ca.
Kada je riječ o lažnim informacijama koje objavljuju mediji i drugi/e korisnici/e Facebooka koji/e nisu političari/ke, one mogu biti ocijenjene u sklopu Nezavisnog programa provjere činjenica. Većina je takvih dezinformacija koje su uočene monitoringom kroz učešće Raskrinkavanja u ovom programu i ocijenjeno, a na takvim su sadržajima prikazana upozorenja i linkovi fact-checking analiza u kojima su ocijenjeni. Kada je riječ o političkom govoru koji sadrži dezinformacije, odnosno o objavama na Facebook profilima kandidata i kandidatkinja, kao i objavama drugih profila koji sadrže njihove izjave, one ne mogu biti ocijenjene kroz ovaj program, već se mogu samo prijaviti. Istraživači/ce UG “Zašto ne” su tokom monitoringa prijavili/e ukupno 15 objava s takvim sadržajem. Ni na jednu takvu prijavu nismo dobili povratnu informaciju – bilo potvrdu o zaprimljenom prigovoru, bilo obavijest o eventualnim koracima koje je platforma poduzela.
Skoro sve ostale prijave, njih ukupno 21 (od čega 14 za govor mržnje, jedna za uznemiravanje i šest za zloupotrebu maloljetnika/ca), bile su popraćene i potvrdom o primitku prigovora i obaviješću o poduzetim koracima. U svakoj od obavijesti stajalo je da sadržaj nije uklonjen, ali nisu pružene nikakve informacije o eventualnim drugim poduzetim mjerama (npr. smanjenje vidljivosti).
Mogućnost žalbe na odluke platforme po našim prijavama iskoristili smo u svakom od 21 slučaja. Kao i u prethodnom krugu, odgovore o odlukama dobili smo brzo – istog dana ili u roku od najviše četiri dana. Nijedan od slučajeva koji je uključivao zloupotrebu maloljetnika/ca nije rezultirao uklanjanjem ni nakon naše žalbe. Kako je već rečeno, u ovim je slučajevima problematično to što zloupotreba maloljetnika/ca u svrhe političkih kampanja ne predstavlja kršenje Facebookovih internih pravila, već Izbornog zakona BiH, što bh. korisnici/e nisu u mogućnosti prijaviti.
Većina žalbi na odluke o postupanju po sadržajima koje smo prijavili kao govor mržnje također nije uvažena. U jednom slučaju, Facebook nas je uputio na mogućnost žalbe Odboru za nadzor sadržaja (Oversight Board). Međutim, reakcija platforme na ostale četiri prijave sličnog sadržaja (isticanje simbola koji potiču na mržnju) na istom profilu je ili u potpunosti izostala ili je bila svedena na zaključak da sadržaj ne predstavlja kršenje standarda zajednice, što ukazuje na nekonzistentnost u odlučivanju po prijavama i žalbama korisnika/ca.
Samo su dvije objave (1, 2) uklonjene nakon naše žalbe, uz zaključak da je došlo do kršenja standarda zajednice.
Platformi Instagram prijavili smo četiri problematična sadržaja, od čega su se sva četiri odnosila na govor mržnje. Značajno je da su sva četiri sadržaja objavljena na istom korisničkom nalogu.
U tri je slučaja platforma odgovorila da nije došlo do kršenja standarda zajednice, dok je jedna objava najprije uklonjena, a zatim vraćena. Instagram nije utvrdio kršenje ni nakon žalbe u tri slučaja (uključujući i onaj koji je prethodno bio uklonjen), dok je jedna objava obrisana.
TikTok
Od 27 prijavljenih sadržaja objavljenih na platformi TikTok, 25 ih se odnosilo na izborne dezinformacije, dok su dvije prijave bile zbog govora mržnje.
TikTok nije dao nikakvu povratnu informaciju – ni potvrdu o zaprimljenom prigovoru ni obavijest o eventualnim koracima koje je platforma poduzela.
X
Od 18 mapiranih problematičnih sadržaja na X-u, prijavili smo ih 14, kako je već objašnjeno – četiri objave ticale su se lažnih izbornih anketa, koje nismo mogli prijaviti zbog nepostojanja opcije za prijavu ovakve vrste sadržaja.
Preostale prijave odnosile su se na govor mržnje (7), uznemiravanje (6) i spam (1). Na polovinu ovih prijava dobili smo potvrdu o zaprimljenoj prijavi, dok je bilo kakva dalja obavijest platforme o eventualno poduzetim koracima izostala.
YouTube
Tri videosadržaja na platformi YouTube prijavili smo kao lažne informacije. Obavijest o prijavi uslijedila je odmah, ali nismo obaviješteni o eventualnim daljnjim koracima po našim prijavama.
Zaključci
Pozitivni efekti evropskih zakonskih i (samo)regulatornih okvira koji veoma velikim online platformama propisuju određene obaveze i/ili preporuke u pogledu djelovanja prema štetnom i nezakonitom sadržaju još uvijek se ne primjećuju u Bosni i Hercegovini. U kontekstu izbora, pojedinačni/e korisnici/e ili organizacije civilnog društva nemaju mogućnost da platformama prijave sadržaj koji je u suprotnosti s domaćim izbornim zakonodavstvom. Prijave su moguće samo po osnovu kršenja vlastitih pravila platformi društvenih mreža. Nivo transparentnosti platformi u vezi s postupanjem po prijavama generalno je nizak. Metine platforme Facebook i Instagram pružaju najviše povratnih informacija, te su jedine koje obavještavaju korisnike/ce o mjerama koje su poduzele po njihovim prijavama i jedine koje dopuštaju mogućnost žalbe. Međutim, čini se da je to slučaj samo s kategorijama sadržaja koji u konačnici mogu biti uklonjeni zbog kršenja pravila platforme (npr. zloupotreba maloljetnika/ca, govor mržnje ili uznemiravanje), dok za prijave sadržaja koji predstavljaju lažne informacije koje iznose političari/ke i stranke, korisnici/e ne dobijaju nikakve obavijesti. Najmanje transparentan je TikTok, koji ne daje nikakve povratne informacije nakon prijave.
Također nije primijećeno da platforme primjenjuju neke od ostalih mjera za smanjenje rizika od manipulacija izbornim procesom. TikTok je jedina platforma koja daje mogućnost prijave izbornih dezinformacija, dakle, onih koje ometaju ili ugrožavaju izborni proces i integritet izbora, ali, kako smo utvrdili, nije jasno da li poduzima bilo kakve korake nakon prijave i, ako da, koje.
Isto važi i za primjenu dobrovoljnih mjera, poput onih na koje su se platforme obavezale da će primjenjivati u Evropskoj uniji potpisivanjem Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. Mapiranje pravila društvenih mreža pokazalo je da se na političke oglase iz BiH, s izuzetkom onih koji su dostupni putem Metinih platformi, ne primjenjuju mjere u cilju osiguranja transparentnosti političkog oglašavanja.
Konačno, nisu zabilježeni ni primjeri dobre prakse u cilju osnaživanja korisnika/ca i upućivanja na zvanične izvore informacija o izborima.
(Maida Ćulahović)