Nedostupne informacije o sastancima s lobistima

Najnovije istraživanje ukazalo je na probleme u Srbiji, BiH, Makedoniji i Crnoj Gori kad je u pitanju transparentnost donošenja određenih zakona. Tijela javne vlasti ne daju informacije o sastancima s predstavnicima određenih interesnih skupina za koje se sumnja da su utjecale na te zakone.

Komparativna analiza transparentnosti donošenja odluka u zemljama u regiji ukazala je na postojanje ozbiljnih problema po pitanju dobivanja i objavljivanja informacija o sastancima dužnosnika i predstavnika različitih interesnih skupina.

Organizacije iz regije (CRTA iz Srbije, Zašto ne iz BiH, Metamorphosis iz Makedonije i Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore) detektirale su i istražile zakone u svojim zemljama za koje se sumnjalo da su mogli biti donošeni uz utjecaj određenih interesnih skupina, a GONG (Hrvatska) je koordinirao ovo istraživanje transparentnosti.

Relevantnim javnim tijelima poslani su zahtjevi za pristup informacijama o potencijalnim sastancima s lobistima, a paralelno se istraživala i kvaliteta proaktivnog objavljivanja informacija od strane samih tijela. Također, istraživačice i istraživači analizirali su zakone kako bi se dobili odgovori na važna pitanja za transparentnost procesa, uključujući i pitanje obveze objavljivanja lobističkih aktivnosti.

U Srbiji je za analizu izabran Zakon o školskim udžbenicima prilikom čijeg su donošenja prepoznati interesi izdavača, u BiH se analizirao Zakon o trošarinama sa sumnjom na utjecaj međunarodne zajednice, Makedonija je izabrala Zakon o upotrebi duhanskih proizvoda u kojem su prepoznati interesi ugostitelja, a u Crnoj Gori je analiziran Zakon o prostornom planiranju sa sumnjom na utjecaj građevinskog i turističkog sektora.

Rezultati su pokazali da tijela (osim makedonskog Ministarstva zdravstva) odgovaraju na upite u zakonskom roku, ali da su ti odgovori formalnog tipa i bez mnogo informacija, što znači da građanke i građani u izabranim zemljama nemaju pristup informacijama  o sastancima dužnosnika s interesnim skupinama. Štoviše, pokazalo se da samo u Srbiji postoji zapisnik takvog sastanka, ali da informacije s tog sastanka uopće nisu dostupne. Analiza je pokazala da ni u jednoj zemlji tijela javne vlasti nisu proaktivno objavila informacije o sastancima te da su javna savjetovanja uglavnom bila samo formalnost.

Ovo je istraživanje, objavljeno na Međunarodni dan prava na pristup informacijama i inspirirano sličnim istraživanjem organizacije Access Info Europe, još jednom pokazalo potrebu za strožim praćenjem provedbe zakona o pravu na pristup informacijama i navedenim zemljama te važnost Europske unije u čitavom procesu.

Na ovom linku možete preuzeti “Transparency in Decision-making Processes in the Western Balkans” istraživanje.

Izvor vijesti: gong.hr

Otvorenost lokalnih samouprava u BiH

U istraživanju koje je U.G. “Zašto ne” provelo zajedno sa članicama regionalne mreže ActionSEE, u okviru projekta...

Amina Izmirlić

Otvorenost pravosudnih institucija u BiH i u regionu, i dalje na nezadovoljavajućem nivou

Treće istraživanje koje je koje je U.G. Zašto ne? provelo za 2018. godinu, u okviru projekta Regionalni Indeks Otvorenosti, pokazuje da pravosudne institucije u BiH imaju nizak stepen otvorenosti...

Danira Karović

Treće mjerenje otvorenosti institucija izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini pokazalo da institucije stagniraju

Treće po redu istraživanje koje je UG “Zašto ne” provelo zajedno sa članicama regionalne mreže ActionSEE, pokazuje da institucije izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini u protekloj godini nisu...

Danira Karović