Nedostupne informacije o sastancima s lobistima

Najnovije istraživanje ukazalo je na probleme u Srbiji, BiH, Makedoniji i Crnoj Gori kad je u pitanju transparentnost donošenja određenih zakona. Tijela javne vlasti ne daju informacije o sastancima s predstavnicima određenih interesnih skupina za koje se sumnja da su utjecale na te zakone.

Komparativna analiza transparentnosti donošenja odluka u zemljama u regiji ukazala je na postojanje ozbiljnih problema po pitanju dobivanja i objavljivanja informacija o sastancima dužnosnika i predstavnika različitih interesnih skupina.

Organizacije iz regije (CRTA iz Srbije, Zašto ne iz BiH, Metamorphosis iz Makedonije i Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore) detektirale su i istražile zakone u svojim zemljama za koje se sumnjalo da su mogli biti donošeni uz utjecaj određenih interesnih skupina, a GONG (Hrvatska) je koordinirao ovo istraživanje transparentnosti.

Relevantnim javnim tijelima poslani su zahtjevi za pristup informacijama o potencijalnim sastancima s lobistima, a paralelno se istraživala i kvaliteta proaktivnog objavljivanja informacija od strane samih tijela. Također, istraživačice i istraživači analizirali su zakone kako bi se dobili odgovori na važna pitanja za transparentnost procesa, uključujući i pitanje obveze objavljivanja lobističkih aktivnosti.

U Srbiji je za analizu izabran Zakon o školskim udžbenicima prilikom čijeg su donošenja prepoznati interesi izdavača, u BiH se analizirao Zakon o trošarinama sa sumnjom na utjecaj međunarodne zajednice, Makedonija je izabrala Zakon o upotrebi duhanskih proizvoda u kojem su prepoznati interesi ugostitelja, a u Crnoj Gori je analiziran Zakon o prostornom planiranju sa sumnjom na utjecaj građevinskog i turističkog sektora.

Rezultati su pokazali da tijela (osim makedonskog Ministarstva zdravstva) odgovaraju na upite u zakonskom roku, ali da su ti odgovori formalnog tipa i bez mnogo informacija, što znači da građanke i građani u izabranim zemljama nemaju pristup informacijama  o sastancima dužnosnika s interesnim skupinama. Štoviše, pokazalo se da samo u Srbiji postoji zapisnik takvog sastanka, ali da informacije s tog sastanka uopće nisu dostupne. Analiza je pokazala da ni u jednoj zemlji tijela javne vlasti nisu proaktivno objavila informacije o sastancima te da su javna savjetovanja uglavnom bila samo formalnost.

Ovo je istraživanje, objavljeno na Međunarodni dan prava na pristup informacijama i inspirirano sličnim istraživanjem organizacije Access Info Europe, još jednom pokazalo potrebu za strožim praćenjem provedbe zakona o pravu na pristup informacijama i navedenim zemljama te važnost Europske unije u čitavom procesu.

Na ovom linku možete preuzeti “Transparency in Decision-making Processes in the Western Balkans” istraživanje.

Izvor vijesti: gong.hr

Uživo: Praćenje dezinformacija tokom pandemije COVID-19

Ekipe "Raskrinkavanja" i "Istinomjera" svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na...

Admin

Od 425 kandidata za čelnike/ce opština i gradova, žena tek 29

Pitanje položaja žena u Bosni i Hercegovini, koje se pored ostalog ogleda i kroz njihovu nisku participaciju i uticaj u političkim procesima, sasvim sigurno bit će izazov sa kojim će se naše društvo...

Amina Izmirlić

Izbori u Mostaru: Ko će nakon 16 godina naslijediti Ljubu Bešlića?

Kad je Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala izbore za Gradsko vijeće Grada Mostara 20. decembra ove godine, tek tada su građani Mostara mogli da povjeruju da će se izbori uistinu i održati...

Danira Karović