Skip to content

Postaviti upravljanje digitalnim platformama u središte procesa proširenja EU

U okviru IGNITA inicijative, Konrad Adenauer Stiftung (KAS), U.G. “Zašto ne” i Kosovski centar za sigurnosne studije (KCSS) organizovali su u maju 2025. konferenciju u Briselu na kojoj se razgovaralo o jačanju saradnje između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana u oblastima digitalne i cyber sigurnosti. Konferencija je organizovana uz podršku Open Society Foundations – Western Balkans (OSF-WB) i okupila je predstavnike Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) i druge aktere u Briselu.

Diskusija se fokusirala na unapređenje strukturirane i postepene integracije šest zemalja Zapadnog Balkana u konstrukciju cyber sigurnosti EU, s posebnim osvrtom na mogućnost dodjeljivanja statusa posmatrača zemljama regiona u Evropskoj agenciji za cyber sigurnost (ENISA) i implementaciju Akta o digitalnim uslugama (eng. Digital Services Act, DSA) u regionu.

Maida Ćulahović iz U.G. “Zašto ne” naglasila je potrebu za koordiniranim pristupom implementaciji Akta o digitalnim uslugama u cijelom regionu, napominjući da bi različite državne strategije u tom pogledu mogle dovesti do regulatorne fragmentacije. 

Maida Ćulahović

“Kao organizacija čija je osnovna misija promovisanje odgovornosti i borba protiv dezinformacija – uključujući i vođenje dvije platforme za provjeru činjenica – došli smo do jasnog saznanja: bez pravno primjenjivih odgovornosti za online platforme, naši napori često djeluju kao gašenje požara. Dobrovoljno poštovanje propisa od privatnih tehnoloških kompanija koje ostvaruju profit nije nešto na što se možemo osloniti, čemu smo iznova svjedočili. Ono što predlažemo jeste da se digitalna politika pozicionira u središte procesa proširenja EU, tretirajući upravljanje digitalnim platformama ne kao sporednu stvar, već kao centralni stub procesa proširenja. Zašto je to ključno? Digitalna politika danas se prepliće sa svakim glavnim strateškim prioritetom: demokratskom istrajnošću, ekonomskom integracijom, zaštitom ljudskih prava i geopolitičkom stabilnošću.“

Izvršni direktor KCSS-a Mentor Vrajolli izdvojio je priliku koju pruža tekuća revizija evropskog Akta o cyber sigurnosti. 

“Kao dio našeg zagovaračkog rada prošle smo godine organizovali okrugle stolove u Tirani i Berlinu, okupljajući stručnjake, kreatore politika, institucionalne partnere i predstavnike zemalja Zapadnog Balkana. U oba slučaja, poruka je bila jasna: nema dilema oko približavanja Zapadnog Balkana EU u cyber sigurnosti. Svi su se složili – to je logično i neophodno za obje strane, EU i WB6. Danas smo ovdje da potvrdimo tu poruku – u trenutku strateške prilike. Akt o cyber sigurnosti EU trenutno je u fazi revizije, a to pruža konkretnu priliku za jednu bitnu promjenu: omogućavanje statusa posmatrača u ENISA-i za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, pod uslovom da ispunjavaju potrebne uslove.“

Zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier stavio je ovo pitanje u širi kontekst procesa proširenja. Michael Docherty iz Generalnog direktorata za energetiku Evropske komisije istakao je stratešku ulogu digitalnih ulaganja u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Haris Avdić Pejičić iz EEAS-a govorio je o rješavanju hibridnih prijetnji kroz bližu političku i institucionalnu saradnju.

KCSS i U.G.” Zašto ne” predstavili su skup preporuka, razvijenih u okviru inicijative IGNITA, uključujući mapu puta za postepeno dobijanje statusa posmatrača u ENISA-i, podršku usklađenom približavanju DSA na Zapadnom Balkanu i daljnja ulaganja u institucionalne kapacitete. Preporuke odražavaju kontinuirane napore da se napreduje od saradnje zasnovane na projektima prema dugoročnoj integraciji politika.

Okrugli sto završen je izlaganjem zamjenika direktora OSF-WB Miodraga Milosavljevića, koji je napomenuo da, iako je Zapadni Balkan već digitalno povezan s EU, institucionalni okviri i dalje su neusklađeni. 

“Pitanje nije da li smo povezani, već da li smo spremni da sigurno upravljamo tim vezama“, rekao je.