Rezultati monitoringa otvorenosti vlasti u regionu: Vijeće ministara BiH je na trećem mjestu u regiji i ispunjava samo trećinu postavljenih indikatora
Aktivisti UG „Zašto ne“ danas su u Sarajevu predstavili preliminarne rezultate regionalnog monitoring projekta otvorenosti vlasti u regionu pod nazivom DURBIN. Projektom su obuhvaćene 4 regionalne vlade (Vijeće ministara BiH, Vlada Srbije, Vlada Crne Gore i Vlada Makedonije), entitetske vlade u BiH (Vlada FBiH i Vlada RS), te sva ministarstva koja djeluju pri ovim vladama. Ovaj monitoring imao je za cilj da prema ranije definisanim indikatorima utvrdi koliko su vlade u regionu otvorene u smislu prezentacije relevantnih podataka putem interneta, te koliko koriste nove tehnologije u komunikaciji sa građanima. Za Vlade u regionu analizirana su 53 indikatora, dok je za ministarstva u regiji analizirano njih 60.
Prema preliminarnim rezultatima u Bosni i Hercegovini je najotvorenija Vlada RS sa rezultatom od 49,06% ispunjenosti indikatora, a slijede Vijeće ministara BiH sa 37,74%, te Vlada FBiH sa 35,85% ispunjenih indikatora. Unutar Vijeća ministara BiH najbolji rezultat ostvarilo je Ministarstvo pravde sa 36,67% ispunjenih indikatora, a najlošiji rezultat ostvarila su Ministarstvo prometa i komunikacija i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koja su imala tek 15% ispunjenih indikatora, te Ministarstvo vanjskih poslova sa 16,67% ispunjenih indikatora. U Vladi FBiH najotvorenije je Ministarstvo obrazovanja i nauke sa 48,33% ispunjenih indikatora, dok su najmanje indikatora zadovoljila Ministarstvo prometa i komunikacija, njih 18,33% i Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica sa rezultatom od 23,33% ispunjenih indikatora. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS ostvarilo je najbolji rezultat u Vladi RS sa 41,67% ispunjenih indikatora, a Ministarstvo prosvjete i kulture RS zadovoljil je tek 15% indikatora. Među najnetransparentnijim ministarstvima u Vladi RS su i Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lisa sa 18,33% i Ministarstvo porodice, omladine i sporta sa 20% ispunjenih indikatora.
Vijeće ministara BiH ako pogledamo regionalni rezultat zauzima tek treće mjesto, a najtransparentnija Vlada u regiji je Vlada Crne Gore koja je zadovoljila 52,83% indikatora. Jedina Vlada u regiji koja je ostvarila lošiji rezultat od Vijeća ministara BiH je Vlada Makedonije.
Ako pogledamo rezultate unutar BiH može se zaključiti da ni jedna analizirana Vlada niti ministarstvo nije ispunilo ni polovinu indikatora, što znači da na svojim web stranicama nije imalo više od polovine informacija na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da je otvoreno u svom radu. Gotovo ni jedno ministarstvo na državnom i entitetskom nivou nije imalo objavljene izvještaje o izvršenju budžeta za tri prethodne godine, dok su samo rijetka imala objavljene izvještaje o radu, ali i planove rada za tekuću godinu. Također je primjetna i velika razlika između ministarstava u okviru istog nivoa vlasti na osnovu čega se može zaključiti da ne postoji razvijena zajednička strategija komuniciranja i prezentacije podataka putem interneta. Ako pogledamo po indikatorima na osnovu kojih se mjerila otvorenost Vlada i ministarstava vidi se da je najlošiji segment na svim nivoima vlasti u BiH budžetska transparentnost. Također svi nivoi Vlasti u BiH ostvarili su veoma loš rezultat kada govorimo o komunikaciji sa građanima putem društvenih mreža ili putem online formulara na web stranicama Vlada i ministarstava. S tim u vezi može se zaključiti da institucije vlasti u BiH moraju još mnogo učiniti kako bi svoj rad učinili transparentnijim i otvorenijim.
Projekat Durbin realizuju organizacije civilnog društva „Zašto ne“ iz Bosne i Hercegovine, „CRTA“ iz Srbije, „Centar za demokratsku tranziciju“ (CDT) iz Crne Gore i „MOST“ iz Makedonije, a njime su obuhvaćene sljedeće institucije: Vlada Crne Gore i 16 ministarstava, Vlada Republike Makedonije i 15 ministarstava, Vlada Republike Srbije i 17 ministarstava, Vijeće Ministara BiH i 9 ministarstava, Vlada Federacije BiH i 16 ministarstava, Vlada Republike Srpske i 16 ministarstava. Kao izvor podataka korišteni su web sajtovi institucija, kao i društvene mreže Facebook i Twitter.
DOWNLOAD: Metodologija