U iščekivanju Evropskog demokratskog štita: Šta ova inicijativa Evropske unije znači za region?
Evropska komisija je u novembru 2025. predstavila dvije inicijative: Evropski demokratski štit i Strategiju za civilno društvo. Između ostalog, cilj ovog paketa jeste jačanje integriteta informacija u Evropi, uz fokus na borbu protiv dezinformacija i izbornih manipulacija. Mnoge predviđene mjere trebale bi se primjenjivati i na zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje.
Foto: Zašto ne
Evropski demokratski štit (European Democracy Shield – EDS) predložen je u kontekstu sve složenijih izazova s kojima se suočava evropska demokratija, a na njegovo što hitnije usvajanje pozvala je i predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Evropske unije (EU). Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, demokratski sistemi izloženi su snažnim unutrašnjim i vanjskim pritiscima u uslovima rastuće političke polarizacije, regionalnih i međunarodnih sukoba te ubrzanih tehnoloških promjena. Strano uplitanje u izborne procese, manipulacije informacijama, ciljano širenje lažnih ili obmanjujućih sadržaja putem društvenih mreža i cyber napadi narušavaju povjerenje građana/ki u institucije te ograničavaju djelovanje nezavisnih medija i civilnog društva, dovodeći u pitanje temeljne vrijednosti na kojima počiva Evropska unija.
Evropska unija planira ponuditi sveobuhvatan odgovor na ove izazove putem tri stuba na kojima počiva EDS: zaštita integriteta informacijskog prostora, jačanje demokratskih institucija, poštenih i slobodnih izbora te slobodnih i nezavisnih medija, kao i jačanje demokratske otpornosti društva i građanske participacije.
Posebno su prepoznati rizici koje je donijela digitalna transformacija, odnosno činjenica da digitalne tehnologije, a posebno online platforme, mogu biti zloupotrijebljene za širenje dezinformacija, manipulaciju javnim mnijenjem i ugrožavanje izbornih procesa. EDS zato jača koordinaciju između institucija EU, država članica i relevantnih aktera u cilju ranog otkrivanja i odgovora na sistemske rizike. Također se oslanja na postojeće regulatorne okvire, poput Akta o digitalnim uslugama (DSA), kako bi osigurao veću odgovornost digitalnih platformi, transparentnost algoritama i zaštitu osnovnih prava u online prostoru.
Naprimjer, Evropska komisija će razviti tzv. DSA protokol za incidente i krize, koji treba omogućiti brzu razmjenu informacija između online platformi i država članica te efikasno i pravovremeno reagovanje na organizovane pokušaje manipulacije informacijama.Također je najavljeno jačanje Kodeksa ponašanja za borbu protiv dezinformacija i intenzivnije praćenje poštovanja njegovih odredbi, naročito ispunjavanja obaveza platformi u pogledu transparentnosti algoritamskih sistema za preporučivanje sadržaja i demonetizacije dezinformacija. Naglašava se i potreba za jačanjem primjene Kodeksa u dijelu koji se odnosi na izbore, prije svega sistema koji bi organizacijama civilnog društva trebao omogućiti brzo prijavljivanje sadržaja ili naloga koji predstavljaju prijetnju izbornom procesu (tzv. Rapid Response System). EDS predviđa i nove mehanizme u okviru Kodeksa, usmjerene na mapiranje i analizu novih i nadolazećih prijetnji povezanih s kampanjama manipulacije informacijama tokom izbornih perioda.
Šta EDS može donijeti Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama Zapadnog Balkana?
Predloženi tekst Evropskog demokratskog štita prepoznaje povezanost informacijskog prostora Evropske unije i zemalja kandidatkinja i stavlja snažan naglasak na uzajamnu saradnju te na postizanje veće usklađenosti između unutrašnjih i vanjskih aktivnosti Evropske unije u ovim oblastima. Naročito se naglašava namjera Evropske komisije da putem mehanizama koje predviđa EDS intenzivira napore u borbi protiv stranih manipulacija informacijama i uplitanja (Foreign Information Manipulation and Interference – FIMI) van granica EU.
Premda još nema detaljnijih informacija o konkretnoj podršci namijenjenoj zemljama kandidatkinjama, ohrabruje činjenica da se one više puta spominju u dokumentu. Također, u Nacrtu izvještaja Posebnog odbora Evropskog parlamenta za EDS, EK se poziva da bude još ambicioznija i odlučnija u provođenju predviđenih mjera kako u samoj Evropskoj uniji, tako i u njenom susjedstvu.
EDS predviđa nekoliko važnih mehanizama za koje se eksplicitno navodi da će biti otvoreni i za zemlje kandidatkinje. Jedan od najvažnijih jeste Centar za demokratsku otpornost (Centre for Democratic Resilience) koji bi trebao okupiti ekspertizu, resurse i postojeće mreže i strukture Evropske unije i pojedinačnih evropskih zemalja, a u cilju razmjene informacija i jačanja kapaciteta za suočavanje sa zajedničkim prijetnjama, posebno s FIMI-jem i dezinformacijama. U okviru ovog centra bit će formirana Platforma za zainteresovane strane (Stakeholder Platform) koja bi trebala olakšati dijalog i razmjenu informacija, rezultata istraživanja i ostalih resursa između organizacija civilnog društva, istraživača/ica, akademske zajednice, medija i fact-checking organizacija.
Predviđeno je proširenje mandata i jačanje kapaciteta Evropskog opservatorija za digitalne medije (European Digital Media Observatory – EDMO) kako bi mogao pratiti i analizirati različite dezinformacijske kampanje, naročito u vrijeme izbora i kriznih situacija. Monitoring će obuhvatiti i zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, a Evropska unija je već podržala formiranje novog EDMO regionalnog centra za Ukrajinu i Moldaviju.
Evropski demokratski štit mogao bi otvoriti i mogućnost za uspostavljanje EDMO regionalnog centra za Zapadni Balkan, što bi omogućilo sistemsko praćenje i analizu dezinformacija na lokalnim jezicima i u specifičnom regionalnom kontekstu. Također bi doprinijelo jačanju kapaciteta lokalnih aktera za borbu protiv dezinformacija – istraživača/ica, fact-checkera, medija i organizacija civilnog društva putem zajedničkih metodologija, razmjene podataka, obuke i pristupa EU alatima i standardima.
Još jedan od zamišljenih mehanizama za podršku borbi protiv dezinformacija jeste Evropska mreža fact-checkera, također otvorena za zemlje kandidatkinje i ostale zemlje susjedstva koje učestvuju u programu “Digital Europe”. Ova bi se mreža trebala baviti pružanjem podrške i jačanjem kapaciteta nezavisnih organizacija za provjeru činjenica, uključujući i zaštitu od prijetnji i uznemiravanja. Između ostalog, trebala bi biti uspostavljena baza koja će novinarima/kama, platformama, istraživačima/cama i civilnom društvu omogućiti brz pristup provjerenim informacijama, naročito tokom izbora i kriznih situacija.
Podrška nezavisnom novinarstvu i jačanju medijske pismenosti, također otvorena za zemlje kandidatkinje, trebala bi biti obezbijeđena putem Programa otpornosti medija (Media Resilience Programme). Ovaj će program povezati postojeću podršku medijima s predloženim novim programima finansiranja u okviru tzv. AgoraEU programa za kulturu, medije i civilno društvo.
Konačno, Evropska komisija predlaže snažnije i sistematičnije uključivanje izbornih tijela zemalja kandidatkinja u rad Evropske mreže za saradnju na izborima (European Cooperation Network on Elections – ECNE).
Osnaživanje civilnog društva
Zemlje kandidatkinje trebale bi biti obuhvaćene i Strategijom za civilno društvo. Strategija predviđa jačanje saradnje s civilnim društvom, uključujući razne vidove podrške zaštiti civilnog društva, naprimjer, treninge za pravosuđe u oblasti SLAPP tužbi koje targetiraju organizacije civilnog društva. Također, predviđene su i mjere za osiguranje dugoročne finansijske podrške ovom sektoru i koordinacija dijaloga s donatorima.
Jedna od prvih mjera koju Evropska komisija planira već u ovoj godini jeste uspostava Platforme civilnog društva (Civil Society Platform) koja treba da obezbijedi okvir za saradnju s organizacijama civilnog društva i njihovo učešće u procesima upravljanja i donošenja politika u svim oblastima koje se dotiču demokratskih vrijednosti, vladavine prava i zaštite fundamentalnih sloboda. U Strategiji se eksplicitno navodi da će zemlje kandidatkinje biti integrisane u sve predviđene mjere i aktivnosti na sličan način kao i zemlje članice EU. Civilni sektor ističe se kao krucijalan u procesu pridruživanja EU, te se predviđaju aktivnosti u cilju “institucionalizacije i standardizacije” konsultacija s civilnim društvom na nacionalnim nivoima.
Konkretne mjere i strukture predviđene EDS-om uvodit će se postepeno, u fazama, tokom ove i naredne godine. Evropska unija, barem deklarativno, namjerava obuhvatiti zemlje iz svog susjedstva nekim od ključnih mjera predviđenih ovom inicijativom. Prema riječima komesara za pravdu Michaela McGratha, “zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje neće stajati po strani; one će biti ključni partneri u aktivnostima koje budemo poduzimali.”
Civilno društvo unutar EU, ali i iz zemalja kandidatkinja, sa svoje je strane već aktivno uključeno u procese oblikovanja EDS-a, koji ulaze u svoju završnu fazu. UG “Zašto ne” učestvovalo je u kreiranju preporuka organizacija civilnog društva za efikasan Evropski demokratski štit, kao i u oblikovanju amandmana na izvještaj specijalne komisije Evropskog parlamenta, čije se usvajanje očekuje u narednom periodu.
Naredni koraci
Parlamentarni odbor za EDS u Nacrtu svog izvještaja naglašava partnersku ulogu zemalja iz EU “susjedstva” u procesima predviđenim unutar “štita”. Navodi se kako se Zapadni Balkan, Moldavija i Ukrajina suočavaju s ozbiljnim stranim uplitanjem te se poziva na finansiranje regionalnih koordinacionih centara za suzbijanje FIMI-ja, jačanje podrške istraživačkom novinarstvu i medijskim regulatorima, kao i pomoć zemljama kandidatkinjama u očuvanju integriteta izbora.
Da li će i u kojoj mjeri ovi mehanizmi i mjere ostvariti ambiciozno postavljene ciljeve, pokazat će naredni mjeseci i godine. U zemljama kandidatkinjama, podrška i angažman Evropske unije moraju biti kontinuirani i sistemski, a ne zasnovani na jednokratnim intervencijama. Kao primjer podrške u kontekstu izbora često se navodi test spremnosti koji je Evropska komisija, zajedno s domaćim institucijama, provela uoči predsjedničkih izbora i referenduma u Moldaviji 2024. godine. Na zahtjev EK-a, velike online platforme Google, Meta, TikTok i Microsoft pristale su implementirati privremene mehanizme u cilju sprečavanja izbornih manipulacija, uključujući saradnju s fact-checking organizacijama i uspostavljanje posebnih kanala za prijavljivanje sadržaja koji predstavlja prijetnju za integritet izbornog procesa.
Mehanizmi odgovornosti i transparentnosti velikih online platformi, međutim, trebaju biti uspostavljeni na trajnoj osnovi i upravo EDS može pružiti okvir za takav pristup. To podrazumijeva podršku usklađivanju zemalja regiona s digitalnom regulativom EU, razvoj institucionalnih i stručnih kapaciteta za njenu primjenu te postepenu integraciju u evropske mehanizme provedbe i nadzora.
Instrumenti koje donosi EDS otvaraju značajne prilike za institucije, regulatorna tijela, medije i organizacije civilnog društva u regionu. Te prilike, međutim, zahtijevaju i aktivno uključivanje, jasno iskazan interes i pokretanje inicijativa na nacionalnom i regionalnom nivou. Prvi korak podrazumijeva aktivno učešće u mrežama, programima i mehanizmima koje EU razvija, korištenje dostupnih resursa za jačanje domaće ekspertize, kao i iskorištavanje prilike da region doprinese kreiranju politika na evropskom nivou. Istovremeno, važno je snažnije i koordiniranije zagovarati dosljednu primjenu mjera Evropskog demokratskog štita u regionu.