Klik koji košta: “Inače ne plaćam ništa ‘online’ i ovaj put baš odlučim platiti”
Besplatni lijekovi, brza i laka zarada, primamljive rasprodaje odjeće i obuće – mamci “postavljeni” na društvenim mrežama računaju na nedostatak pažnje i lakovjernost. Online prevare se ne dešavaju “samo drugima”; riječ je o raširenom problemu na koji niko nije imun. Razgovarali smo s ljudima koji su iz različitih razloga bili privučeni nekom prevarom na društvenim mrežama.
Foto: Zašto ne
D.J. (ime poznato redakciji) iz Laktaša vidjela je u martu 2025. na društvenim mrežama reklamu za besplatan lijek protiv bola u zglobovima Flexi bone. U to vrijeme, jedan stariji član njene porodice trpio je bolove u koljenima, što je bio dovoljan razlog da ona popuni formular za naručivanje na stranici koja je podijeljena u oglasu i ostavi lične podatke i broj telefona. Ubrzo je uslijedio telefonski poziv, a osoba s druge strane pojasnila je da se besplatan primjerak može dobiti samo uz kupovinu dvije kutije proizvoda po cijeni od 123 KM.
D.J. je nakon narudžbe ubrzo primila poruku da je paket poslan na njenu adresu. Nakon toga je u vezi s isporukom paketa više puta pokušala kontaktirati prodavača na broj s kojeg je pozvana, ali joj se niko nije javljao.
“Javio mi se crv sumnje. Onda sam istraživala i naišla na vaše objave. Samo sam nazvala brzu poštu i rekla da vrate paket. Poslije su me zvali i molili na razne načine da pošalju paket, ali sam im rekla da znam da je prevara i prekinula kontakt.”
Flexi bone je jedan u nizu proizvoda koji se na društvenim mrežama prodaje pomoću prevarnog marketinga, o čemu je Raskrinkavanje pisalo u više tekstova (1, 2). Proizvodi poput ovoga, koji se u obmanjujućim oglasima nerijetko opisuju kao lijekovi s medicinskim dejstvom, nemaju odobrenje za oglašavanje koje izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Oglasi u kojima su ovi proizvodi predstavljeni kao lijekovi često vode na stranice koje izgledaju kao medijski članci u kojima doktori ili javne ličnosti govore o njima. Ali ovi članci su izmišljeni i dovode potrošače u zabludu o stvarnom potencijalu ovih proizvoda za liječenje ili tretman oboljenja i stanja.
Foto: Screenshot
Flexi Bone je proizvod brenda Bio Plar, koji je u Bosni i Hercegovini distribuirala kompanija Obscale iz Srebrenika. Proizvod se predstavlja krajnjim kupcima kao rješenje za zdravstvene tegobe, ali kompanija nije registrovana za promet lijekovima, već se bavi affiliate marketingom, modelom poslovanja zasnovanim na internet-oglašavanju i posredovanju u prodaji.
Poziv iz call centra: Manipulacija i van interneta
Obmane na internetu nisu nešto što se dešava “tamo nekome drugom”, a to je iskusio i čitatelj Igor Jovanović iz Bosanskog Broda. On je na Facebooku naišao na reklamu za kapsule Hairvita, koje su predstavljene kao učinkovito sredstvo protiv opadanja kose. Ponuda je bila ista: ukoliko želite besplatan primjerak proizvoda, morate naručiti dvije kutije kapsula.
Jovanović je na Facebook stranici na kojoj se proizvod oglašavao ostavio potrebne podatke, nakon čega je uslijedio poziv iz call centra.
“Dobio sam poziv od njihove agentice koji se zove Mila, postavljala mi je pitanja u vezi s opadanjem kose, rekla da je proizvod odobrilo Ministarstvo zdravlja, da nema nuspojave. Rekla mi je da moramo ostati u kontaktu tokom tretmana, da moram slati slike prije i tokom korištenja tableta.”
Agentica je Jovanoviću rekla da se proizvod prodaje po cijeni od 60 KM, te da “tablete sigurno rješavaju ćelavost u skoro 100% slučajeva”.
Iskustvo razgovora s agenticom call centra zaduženom za finalizaciju narudžbi pokazuje da neutemeljene tvrdnje o djelovanju nekog proizvoda nisu samo u oglasima koji se plasiraju putem društvenih mreža. Naprotiv, one predstavljaju važan dio prodajne strategije koju koriste agenti kompanija koje distribuiraju ovakve proizvode u BiH, oslanjajući se na obećanja o zdravstvenim koristima kako bi zadobili povjerenje potencijalnih kupaca i podstakli ih na kupovinu.
Iako je, kaže Jovanović, sve “profesionalno odrađeno”, on je potražio informacije o ljekaru Darisu Hasiću, za kojeg je na stranici za narudžbu bilo navedeno da je osmislio proizvod Hairvita. No njegova je potraga bila bezuspješna. Uspio je, kako navodi, saznati da se proizvod prodaje na stranici pod nazivom Bio Plar.
Neuspjeh da pronađe ljekara koji u oglasu navodno preporučuje proizvod nije nikakav izuzetak u ovakvoj vrsti oglašavanja. Korištenje fotografija preuzetih s interneta, izmišljanje identiteta ljekara, ali i zloupotreba imena i fotografija stvarnih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine i regiona, dobro je dokumentovana praksa u obmanjujućim marketinškim kampanjama za proizvode koji se prodaju na internetu (1, 2, 3).
Foto: Screenshot
Čitatelj iz Bosanskog Broda proizvod na kraju nije naručio, ali je svoje sumnje odlučio podijeliti s našom redakcijom.
Lažne rasprodaje i obećanja o dugoročnoj zaradi
D.J. i Igor Jovanović uspjeli su na vrijeme uočiti da se iza oglasa koje su vidjeli na društvenim mrežama krije prevara te nisu završili kupovinu proizvoda. No drugi su prošli gore. Žena iz Prozora platila je novcem cijenu povjerenja ukazanog obmanjujućem internet-oglasu. Čitateljka Raskrinkavanja (ime i prezime poznato redakciji) naišla je na Facebooku u februaru 2026. na obavijest o zatvaranju butika “Klara Sarajevo”. Budući da je bilo navedeno da se radi o rasprodaji, odlučila je naručiti kaput.
Foto: Screenshot
“Naime, priča se temelji na tome kako se butik zatvara jer žele uživati u mirovini i stoga je velika rasprodaja odjeće. Inače ne plaćam ništa online, već pouzećem, i ovaj se put baš odlučim platiti online. Čekala sam dostavu dugo, čak zvala poštu, jer sam dobila poruku od butika da vjerojatno pošta kasni.”
Nakon dužeg čekanja, rekla nam je u nastavku razgovora, potražila je više informacija o navodnom butiku na društvenim mrežama i na stranici Raskrinkavanja pronašla analizu u kojoj je pojašnjeno da se u ovom slučaju radi o prevari. Čitateljka nam je u poruci poslala i snimak potvrđene narudžbe koji je zaprimila putem e-maila. Naručeni proizvod nije dobila, kao ni povrat novca.
Osim ove, na Facebooku je u aprilu 2026. godine plasirana gotovo identična prevara. U oba slučaja radilo se o navođenju korisnika/ca ove društvene mreže da na sumnjivom web shopu uplate novac za kupovinu nepostojećih artikala.
U BiH je 2023. godine bila aktivna jedna kompleksnija piramidalna prevara, koja je obećavala brzu zaradu “klikanjem” na online oglase. Aplikacija eMagnetix, čija je intenzivna promocija na društvenim mrežama počela u junu te godine, bila je bazirana na navođenju korisnika/ca aplikacije da uplate depozit koji se kretao u iznosima od nekoliko stotina do nekoliko hiljada konvertibilnih maraka. Edin Kurtović iz Sarajeva rekao nam je da je za eMagnetix saznao preko prijatelja koji je tada već počeo s uplatama i zaradom, nakon čega se odlučio da i on pokuša ostvariti zaradu na isti način.
Koncept je, prema njegovim riječima, bio takav da je zarada bila veća ukoliko se uplati više novca, odnosno da je broj “klikova” na oglase rastao u skladu s tim koliko je novca uplaćeno.
“Komunikacija se vršila putem WhatsApp grupe u kojoj je bilo više članova. Konkretno, grupa u koju sam bio uključen bila je pod nazivom ‘Eliana EM radna grupa’.”
Kurtović nam je ustupio i sliku ekrana iz ovog komunikacijskog kanala, na kojoj je član grupe koji je navodno dobio nagradu od tima koji stoji iza aplikacije.
Foto: Screenshot
Dodao je da je bilo više ovakvih grupa s brojnim članovima.
“Poruke su pristizale svakodnevno, najviše poruke u kojima se čestitalo osobama koje su se ‘unaprijedile’, što znači da su izvršile veću uplatu novca. Maksimalan iznos koji se mogao uplatiti bio je 1.500 KM.”
Kurtović je rekao da nikada nije uplaćivao iznose veće od 150 KM i da mu je ubrzo postalo jasno da je riječ o prevari. Dodao je i da je vratio uloženi novac, kao i to da je određeni iznos zaradio, ali da je u augustu administrator grupe naglo napustio komunikaciju.
“U augustu 2023. godine, kreator grupe je istu napustio i nikoga više nije bilo moguće kontaktirati na brojeve preko kojih su komunicirali”.
Ova piramidalna prevara koja se urušila nakon svega nekoliko mjeseci oštetila je hiljade ljudi u BiH.
Šta građani/ke mogu uraditi kad se susretnu s prevarama
Online prevare su raširen problem u Bosni i Hercegovini, a metode kojima se prevaranti koriste postaju sve sofisticiranije. Cilj ovih prevara je prvenstveno finansijski, bilo da se radi o prodaji proizvoda sumnjive kvalitete, izvlačenju novca praznim obećanjima o zaradi na različitim aplikacijama ili u potpunosti izmišljenim nagradnim igrama i darivanjima. Detaljan pregled prevara na internetu s kojim se susretalo Raskrinkavanje možete pročitati u ovom tekstu.
Zakon o zaštiti potrošača u BiH (član 29) izričito zabranjuje oglašavanje koje dovodi ili može dovesti potrošača u zabludu, naročito u vezi sa svojstvima proizvoda, vrijednošću, mogućnošću upotrebe, djelotvornošću i efektima.
Zakon o zaštiti potrošača BiH
Član 29. stav (1):
“Prevarnim oglašavanjem proizvoda i usluga smatraju se oglasne poruke i djelovanje kojim se potrošač vara ili može prevariti, te time uticati na njegovo privredno ponašanje, ili štetiti ili može štetiti drugim učesnicima u tržišnom takmičenju, uključujući prikazivanje manjim slovima, brojkama, slikama i znakovima (piktogramima) bitnih sastojaka ponude, naročito cijene.”
Stav (8):
“Prevarno oglašavanje proizvoda i usluga iskorištava ili može iskoristiti neiskustvo, neznanje ili odvući pažnju potrošača od bitnih sastojaka ponude radi ostvarivanja dobiti, te ono oglašavanje koje sadrži nejasnoće, dvosmislenosti, neistinitosti, pretjerivanja, uveličavanja, umanjivanja ili druge slične komponente koje potrošača varaju ili bi ga mogle prevariti.”
Član 127. stav (1):
“Novčanom kaznom u iznosu od 4.000 KM do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj trgovac ako oglašavanje proizvoda i usluga nije u skladu sa odredbama člana 29. i člana 94. stav (1) ovog Zakona.”
Detaljnije o zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini koje se odnose na prevare na internetu možete čitati u analizi na ovom linku.
Iz Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača BiH za Raskrinkavanje navode da je posljednjih godina primjetan rast broja prijava i žalbi povezanih s kupovinom putem interneta. Kada su u pitanju registrovani trgovci, sporovi se u velikom broju slučajeva mogu rješavati mehanizmima zaštite potrošačkih prava. Međutim, upozoravaju da je situacija drugačija kada su u pitanju lažni profili, neprovjereni prodavači i obmanjujući oglasi.
“Kada se radi o lažnim profilima, neprovjerenim trgovcima kao fizičkim licima ili obmanjujućim oglasima i ponudama koje nisu zasnovane na stvarnim podacima, tada se često ne radi samo o potrošačkom sporu nego i o krivičnim djelima prevare“, naveli su iz ove institucije, dodajući da je takve slučajeve potrebno prijaviti nadležnoj policiji i odjelima za cyber kriminal.
Iz Ombudsmena ističu da posebnu pažnju treba obratiti na oglase koji obećavaju brzu zaradu, sigurnu dobit, “čudesne” efekte proizvoda ili vrijedne nagrade bez jasno definisanih uslova. Sumnjivi mogu biti i linkovi koji vode na stranice nalik službenim web stranicama, ali koriste neuobičajene domene, kao i oglasi u kojima nisu navedeni puni podaci o trgovcu, adresa ili drugi identifikacioni podaci.
Poseban oprez potreban je u slučajevima kada se od korisnika traži unos SMS verifikacionih kodova, brojeva bankovnih kartica ili drugih osjetljivih podataka. Kako upozoravaju iz Institucije ombudsmena, na taj se način često pokušava zloupotreba podataka ili aktiviranje neželjenih pretplata.
Građanima i građankama savjetuju da kupuju isključivo od provjerenih i registrovanih trgovaca, da uvijek traže fiskalni račun te da ne dijele verifikacione kodove koje dobijaju putem SMS poruka. Također, preporučuju dodatni oprez pri otvaranju linkova iz poruka i oglasa čije porijeklo nije moguće jasno utvrditi.
U odgovoru za Raskrinkavanje naveli su i da se sve češće susreću s oglasima napravljenim pomoću vještačke inteligencije i sličnih tehnologija. Takvi sadržaji, ističu, koriste različite tehnike uvjeravanja, uključujući lažne glasove, fotografije i druge medijske sadržaje, kako bi potencijalne kupce uvjerili u vjerodostojnost ponude ili stvorili osjećaj hitnosti.
U slučajevima kada se prevara već dogodila, iz Institucije ombudsmena preporučuju da se odmah kontaktira banka radi blokade kartice, odnosno telekom-operater ako je riječ o neželjenim pretplatama, te da se sačuvaju svi raspoloživi dokazi i slučaj prijavi policiji. Za zaštitu potrošačkih prava, građani i građanke mogu se obratiti i nadležnim institucijama za zaštitu potrošača te tržišnim inspekcijama.
“Najvažnije je da građani budu oprezni i da svaku ponudu koja djeluje previše dobro dodatno provjere prije bilo kakvog plaćanja ili ostavljanja svojih identifikacijskih podataka”, poručili su iz Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača BiH, podsjećajući na to da ozbiljne kompanije ne traže dijeljenje osjetljivih podataka o bankovnim karticama na društvenim mrežama.
(Elma Murić i Amar Karađuz, Raskrinkavanje.ba)
Ova analiza je izrađena u sklopu projekta “Adresiranje online prevara kroz odgovornost platformi i osnaživanje građana/ki“, koji provodi UG „Zašto ne“, uz podršku šireg programa „MedIA-Lit“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CCE/CGO) u partnerstvu s Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškiot komitet za čovekovi prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tirana Centre for Journalism Excellence (TCJE) iz Albanije i Atlanstkom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i sufinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore. Sadržaj ove analize isključiva je odgovornost UG „Zašto ne“ i ne odražava nužno stavove Evropske unije, Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore, niti CGO-a i projektnih partnera.
