Prevare na društvenim mrežama: Kako građani/ke ostaju bez novca i podataka
U Bosni i Hercegovini i regionu, prevaranti već godinama koriste društvene mreže kao platformu za različite prevare u kojima od građana/ki izmamljuju novac i važne podatke. Lažne nagradne igre, piramidalne šeme i prevare koje izgledaju kao humanitarne akcije, na društvenim mrežama dolaze do ogromnog broja ljudi. Platforme za provjeru činjenica u regionu analizirale su do sada stotine ovakvih prevara, upozoravajući građane/ke na opasnost, ali i dajući im načine kako da se zaštite.
Foto: Zašto ne
Slike dječaka u bolničkom krevetu i apel za pomoć u Facebook grupi “Nada za Andreja” vidjele su stotine hiljada ljudi na ovoj društvenoj mreži u Bosni i Hercegovini i regionu. Građani/ke, u želji da pomognu u djetetovoj borbi s teškom bolešću, donirali/e su novac i dijelili/e apel sa svojim prijateljima/cama.
Foto: Primjeri objava lažnih humanitarnih akcija/Screenshot
Sve je, ipak, bila bestidna prevara, tek jedna u nizu koja apelom na savjest izmamljuje novac. Platforma za provjeru činjenica Raskrinkavanje pisala je u više analiza o primjerima lažnih humanitarnih akcija koje su se širile društvenim mrežama u regionu (1, 2, 3). U ovim lažnim akcijama prikupljanja pomoći zloupotrijebljene su fotografije stvarne bolesne djece, no one su predstavljane pogrešno, a donirani novac nije odlazio za liječenje. Odlazio je u ruke prevaranta, koji su se vjerovatno nalazili daleko izvan BiH i Zapadnog Balkana. Istraživanja Raskrinkavanja pokazuju da je riječ o široko rasprostranjenoj mreži prevaranata, koji iste akcije vjerovatno pokreću i u drugim krajevima svijeta.
Ovo je samo jedna od prevarnih strategija na društvenim mrežama u našem regionu. Građani/ke država Zapadnog Balkana godinama su meta brojnih prevara u kojima ostaju bez novca i daju osjetljive podatke. Ovakve prevare bile su predmet brojnih analiza Raskrinkavanja, kao i platformi za provjeru činjenica u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj.
Interes za širenje ovakvih manipulativnih objava nemaju samo prevaranti, već i velike online platforme. Ovakve objave potiču interakcije, što je veoma povoljno za algoritme platformi. Osim toga, platforme ostvaruju i direktnu zaradu od plaćenih oglasa za ovakve prevare. Prema istraživanju Reutersa, kompanija Meta, u čijem je vlasništvu i Facebook, na kom se u našem regionu najčešće pojavljuju ovakve prevare, krajem 2024. godine “interno je projicirala da će zaraditi oko 10% svog ukupnog godišnjeg prihoda – ili 16 milijardi dolara – od oglašavanja prevara i zabranjene robe”.
“U prosjeku, navodi se u jednom dokumentu iz decembra 2024, kompanija je procijenila da prikazuje korisnicima/ama svojih platformi 15 milijardi prevarnih oglasa ‘višeg rizika’ – onih koji pokazuju jasne znakove prevare – svaki dan. Meta zaradi oko sedam milijardi dolara godišnjeg prihoda od ove kategorije prevarnih oglasa svake godine, navodi se u drugom dokumentu s kraja 2024”, ističe Reuters.
Stoga se može pretpostaviti da platforme u vlasništvu ove kompanije ne rade adekvatno na sprečavanju ovih opasnih praksi, izlažući tako svoje korisnike/ce velikim rizicima.
Lažne nagradne igre i nevjerovatni popusti
Među najčešćim vrstama prevara na našem govornom području izdvajaju se lažne nagradne igre i ogromni popusti koji postaju viralni na društvenim mrežama. Na Facebook stranicama koje imitiraju poznate brendove automobila, odjeće, namještaja, bijele tehnike ili izgled poznatih lanaca trgovine objavljuju se učestalo “nagradne igre” u kojima građani/ke navodno mogu osvojiti veoma vrijedne nagrade ili im se nude vrijedni proizvodi po nevjerovatnim cijenama. Raskrinkavanje je do sada analiziralo stotine takvih prevara.
Foto: Primjeri lažnih nagradnih igara na Facebook stranicama koje imitiraju trgovačke lance/Screenshot
Od vaučera za kupovinu namirnica, preko veš-mašina i telefona pa sve do skupocjenih automobila, u ovakvim “nagrađivanjima” obećavaju se razne nagrade, a navodni uslovi za učešće obično su vrlo jednostavni. Sve što treba uraditi jeste ostaviti komentar, “lajkovati” i podijeliti objavu. Popularna krilatica “ko igra – taj i dobija” ovdje je doslovno primijenjena na lažna obećanja; u pravilu, svi koji ostave bilo kakav komentar, bez obzira na ispunjenje drugih “uslova”, dobiju poruku u kojoj se navodi da su osvojili jednu od nagrada.
Foto: Primjeri poruka koje građani/ke dobijaju od Facebook stranica/Screenshot
Ipak, prava motivacija prevaranata pokazuje se najčešće kada dođe vrijeme za korak “registracije” za preuzimanje navodne nagrade. “Srećni dobitnici/e” tada dobijaju link od stranice na kojem trebaju ostaviti svoje podatke. Web stranice na koje vode ovi linkovi napravljene su tako da izgledaju kao zvanična stranica kompanije koja navodno daje nagradu. Sve je, dakle, kreirano tako da odaje dojam autentičnosti i stvarne povezanosti s brendom, kompanijom ili lancem marketa koji “dijele poklone”.
U nekim primjerima, građani/ke na ovim stranicama trebaju ostaviti lične podatke, uključujući i broj telefona, navodno kako bi bili kontaktirani za preuzimanje “nagrade”. No, ostavljanje broja telefona na linku koji pošalju prevarantske stranice zapravo će rezultirati aktiviranjem neke skupe pretplate na tom broju. Napomena o registraciji na ovakve pretplate navedena je sitnim slovima, često na samom dnu ovih stranica i na engleskom jeziku, kako bi bila što manje vidljiva.
Foto: Primjer web stranice na kojoj se od građana/ki traži da se registruju za preuzimanje “nagrade”/Screenshot
Foto: Primjer napomene o pretplati na web stranici na kojoj se građani/ke trebaju registrovati/Screenshot
“Nasjedanje” na ovu prevaru obično košta nekoliko desetina maraka mjesečno, a u najvećem broju slučajeva prevara je otkrivena tek nakon makar jedne naplate. Tako prevaranti, dok korisnici/e ne primijete i ne prekinu pretplatu, uspijevaju otuđiti makar neki iznos novca. Što duže prođe do reakcije građana/ki, koji često nisu ni svjesni šta im “skida novac” ili pravi veći račun na kraju mjeseca, veća je zarada.
Raskrinkavanje je u dvije istraživačke priče, koje možete pročitati ovdje i ovdje, detaljno pisalo o ovakvim prevarama. Kako je u ovim tekstovima objašnjeno, pretplate koje građani/ke aktiviraju ovim prevarama najčešće se odnose na usluge mobilnih igrica. Trenutak nepažnje u kom ostave svoj broj telefona, vođeni dojmom da su osvojili nešto vrijedno, tako rezultira neželjenim troškom.
U slučajevima navodnih ogromnih popusta, građanima/kama se obećavaju skupocjeni proizvodi po nevjerovatnim cijenama, poput luksuznih proizvoda za stilizovanje kose ili čak automobila za nekoliko desetina konvertibilnih maraka. I ovoga puta “srećni/e dobitnici/e” dobijaju link od administratora/ki Facebook stranice, no na njemu trebaju unijeti podatke sa svoje bankovne kartice kako bi platili/e obećanu sniženu cijenu proizvoda ili dostavu.
Foto: Primjeri web stranica putem kojih se navodno naručuju sniženi proizvodi/Screenshot
Naručeni proizvod, pak, nikada neće dobiti, jer je sniženje izmišljeno, a novac odlazi prevarantima. I u ovim je slučajevima sitnim slovima naglašeno da uplaćeni novac zapravo odlazi nekoj nepovezanoj stranici, poput platformi koje nude online igrice i slično. Dodatno, građani/ke su tako finansijske podatke ostavili/e na rizičnoj web stranici, što može rezultirati i daljnjom krađom novca s računa.
Na sličan način novac se izmamljuje i u lažnim humanitarnim akcijama koje smo pomenuli na početku. Od građana/ki se traži da daju svoje bankovne podatke kako bi navodno pomogli/e u liječenju bolesne djece, ali novac koji doniraju ne ide onima kojima su ga namijenili/e. Podaci s bankovne kartice takođe više nisu sigurni u ovim slučajevima.
U nekim primjerima, o kojima je Raskrinkavanje pisalo ranijih godina, od građana/ki se u ovakvim prevarama tražilo da slikaju obje strane svojih ličnih karata (1, 2). Ukoliko takvi podaci dospiju u pogrešne ruke, mnogo je načina da se zloupotrijebe – od krađe identiteta do finansijskih malverzacija. Ovakve prevare, dakle, mogu biti posebno opasne, jer otvaraju vrata za korištenje podataka građana/ki u različite svrhe, kojih oni često nisu ni svjesni dok ne postane kasno.
Lažni “lijekovi”, sumnjive kriptoplatforme i zloupotrebe identiteta
Među najčešćim prevarama na društvenim mrežama u regionu jesu i reklame za različite proizvode koji se lažno predstavljaju kao lijekovi, kao i reklame za sumnjive platforme za trgovinu kriptovalutama. Prevaranti često zloupotrebljavaju identitete poznatih doktora i doktorica, umjetnika/ca, političara/ki, institucija i medija kako bi stvorili privid autentičnosti ovih reklama. Cilj zloupotrebe poznatih lica jeste da građanima/kama ulije povjerenje u ove promocije i tako ih navede da kupe proizvod ili “ulože” novac u sumnjive platforme, uz obećanje brzog izlječenja ili zarade. Raskrinkavanje i kolege/inice s fact-checking platformi u regionu pisali su u desetinama analiza o ovakvim manipulativnim strategijama promocije (1, 2, 3, 4).
Ovakve prevare, u pravilu, izgledaju vrlo slično: plaćeni oglas na Facebooku ili na Instagramu obećava da neki proizvod liječi dijabetes, čir, proširene vene ili hemoroide, da vraća vid i sluh, topi kilograme ili nešto slično. Ovi oglasi obično sadrže i obećanja o velikim akcijama besplatne podjele proizvoda ili subvencioniranja kupovine od nekog ministarstva ili državnog fonda.
Foto: Primjer objave s lažnim tvrdnjama o odlukama institucija o subvenciji kupovine “lijeka”/Screenshot
Ovi oglasi sadrže link koji vodi na neku stranicu napravljenu da izgleda kao neki poznat i čitan medij, poput N1, Klixa ili Avaza. Ipak, riječ je o kopijama koje nemaju nikakve funkcionalnosti, napravljenim da čitatelje/ke uvjere da je o proizvodu izvijestio medij koji poznaju i kom vjeruju. Ovi “članci” su najčešće napisani u formi priče o nekom poznatom doktoru ili doktorici, ili nekoj poznatoj ličnosti koja promoviše “lijek”, navodeći pri tome niz obmanjujućih i netačnih informacija o proizvodu i njegovoj učinkovitosti.
Foto: Primjeri lažnih “članaka”/Screenshot
Medij čije je ime iskorišteno za ovakve promocije, kao i osoba koja navodno preporučuje proizvod, s tim nemaju nikakve veze. Tako je zloupotreba identiteta u ovakvim prevarama dvostruka i tako, osim građana/ki, žrtve postaju i oni.
Na ovim se stranicama od građana/ki traži da ostave ime i broj telefona kako bi naručili/e proizvod. Raskrinkavanje je u više navrata to učinilo te se uvjerilo da kada građani/ke dobiju poziv, operateri nastoje da im prodaju što više proizvoda. Građani/ke koji/e odluče poručiti ove proizvode to su, dakle, uradili pod pogrešnom pretpostavkom, uvjereni da poručuju nešto što je preporučivala osoba kojoj vjeruju i o čemu je izvijestio neki poznati medij.
Za istu prevaru koriste se i deepfake snimci, odnosno videozapisi kreirani pomoću vještačke inteligencije, koji navodno prikazuju poznate ličnosti koje govore o svojim pozitivnim iskustvima s nekim proizvodima i promovišu ih. Raskrinkavanje je do sada analiziralo desetine takvih snimaka, u kojima su zloupotrijebljeni identiteti poznatih: od čuvenih doktorica, doktora, pjevača/ica i glumaca/ica do političara/ki iz BiH i regiona.
Ovakvi snimci najčešće prikazuju poznate kako u nekom medijskom gostovanju navodno govore o svom iskustvu s nekim proizvodom, tvrdeći pri tome da su, zahvaljujući njemu, riješili neki zdravstveni problem. Vještačka inteligencija tako je prevarantima olakšala “posao”. Na relativno jednostavan način mogu kreirati još uvjerljiviju “reklamu” za svoj proizvod, u čiju će autentičnost posumnjati još manje korisnika/ca.
Foto: Primjeri “deepfake” snimaka u kojima se promovišu različiti preparati/Screenshot
Iste tehnike manipulacije koriste se i u prevarama u kojima se građani/ke navode na pretplatu na sumnjive platforme za trgovinu kriptovalutama. U ovakvim objavama promovišu se platforme koje navodno veoma brzo mogu “zaraditi” svojim pretplatnicima/ama značajne iznose novca. No, za korištenje platforme potrebno je prvo uplatiti novac, često više stotina KM. Građani/ke nemaju nikakvu garanciju da će platforma zaista zaraditi novac za njih, a iskustva pokazuju da u praksi ostanu bez uplate i ne zarade ništa.
Za promociju ovakvih platformi u BiH korištene su i dezinformacije o navodnim programima “povrata poreza” koje pokreće država ili programima Evropske unije kojima naši/e građani/ke mogu pristupati. Tako su se preporuke za ove platforme često pripisivale upravo političarima/kama, ministarkama i ministrima, sve kako bi izgledale što uvjerljivije i lakše građane/ke navele na uplatu novca.
Foto: Primjer objave i “članka” u kojima se promoviše sumnjiva platforma za trgovinu/Screenshot
Piramidalne šeme i “brza zarada”
Još jedna vrsta prevara koje se pojavljuju na društvenim mrežama u regionu jesu piramidalne šeme i slični “biznis modeli”. O takvim primjerima Raskrinkavanje je takođe pisalo ranije (1, 2), kao i mediji u regionu (1, 2, 3).
U ovakvim prevarama građanima/kama se obećava laka i brza zarada, a metode variraju. U nekim primjerima, zaraditi se navodno može već samim “klikanjem” na online oglase, dok se u drugima građanima/kama obećava zarada putem trgovine kriptovalutama i sličnim poslovima. Zajedničko ovim prevarama jeste da oni koji pozivaju druge da se priključe njihovom “sistemu” od toga imaju korist. Kao u klasičnim piramidalnim šemama, tako se zarada aktivnih članova/ica šeme povećava njihovim “uvođenjem” novih.
Foto: Primjer šeme zarade u jednoj od piramidalnih šema koje je razotkrilo Raskrinkavanje/Screenshot
Ovakve prevare se na kraju “uruše”, a građani/ke ostanu ne samo bez zarade već i bez uloženog novca. Tako je bilo u jednom od primjera o kojima je Raskrinkavanje pisalo: od građana/ki se tražio depozit u stotinama ili hiljadama KM, a preko noći je kompletna šema propala, aplikacija preko koje se “zarađivalo” trajno je nestala, a s njom i novac građana/ki.
Navedene vrste prevara prepoznaju i drugi/e eksperti/kinje u regionu i šire (1, 2). Ovo nije izolovan problem Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana, no količina ovakvih objava i istrajnost prevaranata/kinja budi zabrinutost. Ovakve prevare na našem prostoru javljaju se godinama, a tehnike samo napreduju.
Kako prepoznati prevare
Dugogodišnjim radom na razotkrivanju ovakvih prevara, Raskrinkavanje je uočilo nekoliko uobičajenih znakova koji mogu olakšati prepoznavanje da je riječ o prevari. Mogu se vezati i za same Facebook i web stranice na kojima se prevare objavljuju, ali i za sadržaj prevara.
Facebook stranice putem kojih se dijele ovakve prevare u najvećem su broju slučajeva napravljene nedugo prije objave “nagradnih igara”. Njima se često ne upravlja iz Bosne iz Hercegovine, već iz stranih, dalekih država, poput Vijetnama ili Filipina. Ove informacije korisnici/e Facebooka mogu pronaći u sekciji “Transparentnost stranice” (Page Transparency), gdje su navedeni datum kreiranja stranice i podaci o administratorima/kama. Do ove se sekcije može doći klikom na naziv stranice.
Na ovim stranicama, takođe, gotovo nema drugih objava izuzev one s nekom prevarom. Facebook stranice koje imitiraju neki poznati brend ili kompaniju u svojim nazivima često koriste drugačiji font ili neke dodatne karaktere (𝑷𝑬𝑷𝑪𝑶.ᶠᵃⁿˢ, 𝙱𝚒𝚗𝚐𝚘.), što takođe može ukazati na to da stranica nije autentična. U opisima ovih stranica uglavnom se ne navode nikakvi kontakt ili drugi podaci koji bi ukazali na njihovu povezanost sa stvarnim stranicama brendova koje imitiraju.
U slučaju prevara vezanih za lažne lijekove i platforme za trgovinu, one se najčešće dijele u oglasima na Facebooku. Na stranicama na kojima su pokrenuti ovi plaćeni oglasi često nema nikakvih objava, a stranice se u pravilu vode izvan BiH. Njihovi nazivi ne ukazuju ni na kakvu povezanost s našim područjem ili jezikom. Oglasi se mogu pronaći u sekciji “Biblioteka oglasa”, koja se nalazi unutar sekcije “Transparentnost stranice”. Korisnici/e u toj sekciji mogu vidjeti da li na stranici postoji veliki broj oglasa u kojima se na sličan način promovišu isti ili drugi proizvodi ili platforme, što može biti pokazatelj da je riječ o prevarnim praksama.
Web stranice na kojima se objavljuju lažni članci o proizvodima ili se građanke i građani pozivaju na registraciju za preuzimanje nagrade nemaju nikakve funkcionalnosti. Na njima se ne može otvoriti nijedna druga rubrika ili kliknuti na bilo šta; sve što se može uraditi jeste ostaviti tražene podatke. One se, takođe, nalaze na domenama koje nemaju veze sa stvarnim nazivom medija ili kompanije koju imitiraju. Dodatna mogućnost provjere koju građanke i građani mogu napraviti jeste da na stvarnoj stranici medija ili kompanije pretraže da li zaista postoje takvi članci ili nagradne igre.
Kada je riječ o samom sadržaju ovakvih prevara, građani/ke mogu obratiti pažnju na način na koji su objave napisane. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da je u velikom broju slučajeva riječ o automatskim prevodima sa stranih jezika, pa tekstovi objava i “članaka” često obiluju pravopisnim i stilskim greškama, što nije tipično za stvarne profesionalne objave kompanija i medija. Informacije su često nepotpune, a nedostaju i jasni dokazi za navedene tvrdnje.
Deepfake snimci kreirani pomoću vještačke inteligencije, iako teži za prepoznati, takođe mogu imati neke znakove upozorenja. Građanke i građani mogu obratiti posebnu pažnju na pokrete usana i ruku govornika/ca te pokušati da uoče eventualne nedosljednosti. Dodatno, pretraga imena osobe sa snimka i naziva preparata ili platforme koje navodno promoviše na internetu mogu ukazati na to da snimak nije autentičan.
Sve navedeno može pomoći građankama i građanima da prepoznaju da neka objava možda nije autentična. Ukoliko se u objavi mogu uočiti neki od ovih znakova upozorenja, građani/ke bi trebali/e izbjegavati da ostavljaju svoje podatke, čak i ako je to “samo” broj telefona.
Nebrojeno prevara, veliki rizici
Građani/ke u regionu svakodnevno se susreću s ovakvim prevarama. O tome koliko su uvjerljive i koliko građanki i građana “nasjeda” na njih svjedoče hiljade interakcija koje na Facebooku ovakve objave imaju u veoma kratkom periodu. Tehnike koje su razvili prevaranti čine prepoznavanje ovakvih rizika sve težim. Vještačka inteligencija ubrzava procese kreiranja ovakvih prevara, omogućavajući tako prevarantima da brzo i lako kreiraju ogromnu količinu manipulativnih objava. Velika uvjerljivost, u kombinaciji sa slabo razvijenom svijesti o postojanju i razmjerama ovih prevara, kao i nedovoljno rasprostranjenim vještinama za njihovo prepoznavanje, izlaže riziku veliki broj ljudi u našem regionu.
Naši sugrađani i sugrađanke ostaju bez novca i podataka, a njihova iskustva svjedoče komplikovanom ili nemogućem procesu nadoknade ovakve štete. Priče nekih od žrtava o posljedicama ovakvih prevara čitajte u našoj analizi na ovom linku.
Zakonska zaštita građana/ki u Bosni i Hercegovini u vezi s ovakvim praksama je nedostatna. Prostora za pokretanje postupaka i traženje odgovornosti prevaranata gotovo da nema. Velike online platforme na kojima se ovakve prevare šire takođe ne čine dovoljno u našem regionu, a ni globalno. Njihovi algoritmi i poslovni interesi čak i podstiču širenje ovakvih sadržaja, koji rezultiraju krađom od njihovih korisnika/ca.
Detalje o tome kako zakoni u BiH prepoznaju ovaj problem, kao i kakve obaveze u suzbijanju ovakvih rizika imaju velike online platforme, čitajte u našoj analizi na ovom linku.
(Marija Ćosić i Rašid Krupalija, UG “Zašto ne”)
Ova analiza je izrađena u sklopu projekta “Adresiranje online prevara kroz odgovornost platformi i osnaživanje građana/ki“, koji provodi UG „Zašto ne“, uz podršku šireg programa „MedIA-Lit“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CCE/CGO) u partnerstvu s Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškiot komitet za čovekovi prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tirana Centre for Journalism Excellence (TCJE) iz Albanije i Atlanstkom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i sufinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore. Sadržaj ove analize isključiva je odgovornost UG „Zašto ne“ i ne odražava nužno stavove Evropske unije, Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore, niti CGO-a i projektnih partnera.
