Medijska pismenost i kritičko mišljenje: Kako provjeriti porijeklo slika i videozapisa?
Pogrešno predstavljene ili reciklirane slike i videozapisi čest su alat za širenje dezinformacija. U ovom tekstu donosimo pregled besplatnih digitalnih alata koji mogu pomoći u provjeri njihovog porijekla i originalnog konteksta.
Foto: Zašto ne
Kritički pristup sadržajima i provjera informacija ključne su vještine medijske pismenosti. U obilju informacija s kojima se svakodnevno susrećemo, za informisano donošenje odluka važno je razlučiti šta je tačno, a šta nije. Čest način stvaranja dezinformacija je pogrešno ili manipulativno predstavljanje slika ili videosadržaja.
Uz ubrzani razvoj tehnologije, vještačka inteligencija dovela je do toga da je prvi korak u provjeri takvih sadržaja sada utvrđivanje da li je riječ o stvarnom sadržaju ili nije. Više o tome kako procijeniti da li je neki sadržaj kreirala vještačka inteligencija možete čitati u prethodnom tekstu ovog serijala, objavljenom na ovom linku.
Ukoliko je riječ o autentičnoj slici ili snimku, idući korak provjere može biti utvrđivanje gdje i kada je prvi put objavljena, kao i u kojem je kontekstu ranije korištena. Vrijeme i kontekst originalne objave, kao i porijeklo samog sadržaja, mogu donijeti ključne informacije za utvrđivanje tačnosti nekog sadržaja. Tako možemo utvrditi da li neka slika pokazuje baš taj događaj ili baš tu osobu kako se tvrdi ili, recimo, da li je neki snimak zaista zabilježen tamo gdje se tvrdi da jeste.
Obrnuta pretraga slika tako može pomoći da otkrijete da li je fotografija stara ili pogrešno predstavljena te da li zapravo prikazuje nešto sasvim drugo. Za ovakvu pretragu postoji nekoliko besplatnih online alata koji mogu biti veoma korisni.
Kako provjeriti porijeklo slike ili snimka?
Jedan od najjednostavnijih načina za obrnutu pretragu slika jeste korištenje alata Google Images ili Google Lens. Fotografiju je moguće pretražiti tako što ćete je učitati (uploadovati) ili zalijepiti njen URL u alatu Google Images.
U pretraživačima koji podržavaju ovu opciju možete i kliknuti na fotografiju desnim tasterom miša i odabrati pretragu putem Google Lensa. Na mobilnim uređajima isto možete uraditi ukoliko kliknete i zadržite prst na fotografiji, nakon čega se među opcijama pojavi mogućnost ovakve pretrage.
Rezultati mogu pokazati gdje se fotografija ranije pojavljivala, u kakvom je kontekstu korištena i da li odgovara vremenu, mjestu ili događaju s kojim se povezuje. Google nudi i nekoliko korisnih opcija koje mogu olakšati provjeru:
- Tačna podudaranja/Exact matches prikazuju identične ili gotovo identične verzije fotografije i mogu pomoći u pronalasku originalne objave,
- Vizuelna podudaranja/Visual matches pronalaze vizuelno slične slike, što je korisno kada želite utvrditi da li fotografija prikazuje isti događaj, lokaciju ili osobu iz drugog ugla.
Foto: Screenshot
Vrijedi koristiti i druge alate za obrnutu pretragu, poput ruskog alata Yandex Images, jer svaki pretraživač pretražuje različit skup web stranica. Zbog toga se često dešava da jedan alat pronađe rezultate koje drugi ne prikazuje. Kombinovanjem više servisa povećavaju se šanse za pronalazak originalnog izvora fotografije i njenog ranijeg korištenja. Osim Google i Yandex pretraživača, iste opcije nude i Bing, ali i drugi pretraživači.
Posebno koristan alat jeste TinEye, koji omogućava detaljniji pregled istorije objavljivanja fotografije. Nakon što unesete URL ili učitate sliku, rezultati se mogu sortirati prema različitim kriterijima. Opcije Newest i Oldest mogu pomoći u pronalasku najranijeg poznatog pojavljivanja fotografije, Biggest Image olakšava pronalazak verzije najveće rezolucije, dok Most Changed prikazuje verzije koje su najviše izmijenjene u odnosu na original.
Za detaljniju tehničku analizu može se koristiti i alat FotoForensics. Ovaj alat omogućava pregled dostupnih metapodataka i tehničkih karakteristika fotografije, poput kompresijskih tragova ili drugih pokazatelja mogućih izmjena. Iako ni on ne može sa sigurnošću potvrditi da je fotografija manipulisana, može pružiti korisne informacije koje će pomoći u daljoj provjeri.
Sličan pristup koristi se i prilikom provjere videosnimaka. Cilj je utvrditi kada je snimak nastao, gdje je prvi put objavljen i da li se dijeli u originalnom ili pogrešnom kontekstu. Za razliku od fotografija, trenutno ne postoji pouzdan besplatan alat koji omogućava obrnutu pretragu kompletnog videosnimka. Zbog toga se u provjeri videa najčešće izdvajaju karakteristični kadrovi, koji se zatim pretražuju na isti opisani način kao slike.
Najkorisnije je odabrati kadrove na kojima se vide prepoznatljivi detalji, poput lica, objekata, registarskih oznaka, natpisa ili karakterističnih lokacija, jer upravo oni mogu pomoći u pronalasku originalne objave. U tome može pomoći InVID Verification Plugin, dodatak za internet-pretraživače namijenjen provjeri digitalnih sadržaja. Ovaj alat omogućava izdvajanje ključnih kadrova iz videosnimaka, kao i pristup dodatnim opcijama za obrnutu pretragu, pregled metapodataka i analizu mogućih manipulacija.
Kao i kod drugih metoda verifikacije, nijedan alat sam po sebi nije dovoljan za donošenje zaključka. Najpouzdaniji rezultati dobijaju se kombinovanjem više alata i njihovih nalaza s drugim metodama provjere. Na taj način moguće je utvrditi kada su slika ili snimak prvi put objavljeni, u kom su kontekstu ranije korišteni i da li zaista prikazuju ono što se tvrdi u objavi ili članku.
Kako ove pretrage izgledaju u praksi?
Platforma za provjeru činjenica Raskrinkavanje u svom radu često koristi obrnutu pretragu slika. Upravo su ovakve pretrage nerijetko ključni dokaz u razotkrivanju neke dezinformacije. U nastavku ovog teksta, u nekoliko primjera analiza Raskrinkavanja, pokazaćemo kako se obrnuta pretraga slika može koristiti za provjeru informacija.
Na našem su govornom području učestale prevarne reklame na društvenim mrežama u kojima se izmišljenim doktorima/cama pripisuju preporuke za neprovjerene preparate koji se predstavljaju kao lijekovi. U ovakvim se manipulativnim reklamama često uz tvrdnje da preparate preporučuju doktori i doktorice s imenima koja odgovaraju našem govornom podneblju koriste slike koje ih navodno prikazuju. Sve to radi se u svrhu pridavanja navodnog kredibiliteta ovim preporukama i navođenja građana i građanki da naruče preparat.
No, slike koje su tu prikazane ne prikazuju doktore/ice tih imena, već je riječ o slikama drugih ljudi ili stock slikama, ilustrativnim slikama dostupnim za kupovinu online, koje najčešće prikazuju plaćene modele (1, 2, 3, 4, 5, 6).
U jednom takvom primjeru, o kom je Raskrinkavanje pisalo u februaru 2026. godine, preporuke za jedan preparat pripisane su “doktorici Muameri Hodžić”, a objavljena je i njena navodna slika.
Foto: Screenshot
Obrnuta pretraga ove slike, uz korištenje, recimo, alata TinEye, lako dovodi do rezultata da je ona zapravo dostupna za kupovinu na nizu stranica na kojima se prodaju stock slike.
Foto: Screenshot
Na sličan način obrnuta pretraga slika pomogla je Raskrinkavanju da utvrdi odakle zapravo potječe slika psa na ruševinama, koja je bila viralna nakon tragičnih zemljotresa u Turskoj i Siriji 2023. godine.
Foto: Screenshot
Obrnuta pretraga ove slike na Googleu pokazala je da se ona dijelila i prije 2023. godine, a pretragom se dolazi i do niza članaka u kojima su platforme za provjeru činjenica utvrdile odakle slika zapravo potječe (1, 2, 3).
Foto: Screenshot
Pretragom na TinEyeu mogu se naći originalne objave, koje datiraju iz 2018. godine. Kako je Raskrinkavanje objasnilo u svojoj analizi, “radi se zapravo o stock fotografiji, koja je dostupna za kupovinu na platformama poput Adobe, Depositphotos, Bigstock, Alamy ili 123RF. Kao autor ove fotografije i drugih fotografija iz iste serije na pomenutim platformama navodi se Jaroslav Noska. Na platformi Alamy navodi se i da je fotografija iz pomenutih objava zabilježena 18. oktobra 2018. godine. Tog dana su, prema platformi Volcano Discovery, zabilježena 53 zemljotresa različite magnitude širom svijeta.
Kako je navedeno, pretraga za videozapise funkcioniše na sličan način: potrebno je pretražiti screenshote kadrova iz snimka. Takva je pretraga korištena u analizi Raskrinkavanja iz avgusta 2024. godine. Tada se snimak marširanja grupe ljudi predstavio kao navodni prikaz protesta protiv 30. ljetnih olimpijskih igara u Parizu.
Foto: Screenshot
Snimak, zapravo, datira iz 2022. godine.
“Obrnuta pretraga kadrova iz snimka pokazala je da se na internetu dijelio prije održavanja Olimpijskih igara u Parizu (link, link). Najranija objava s ovim snimkom koju smo uspjeli pronaći datira od 23. jula 2022. i podijeljena je na društvenoj mreži X. Iz Google prevoda ove objave na arapskom jeziku može se zaključiti da su na videosnimku pripadnici kršćanske frakcije Narodnih mobilizacijskih snaga u Iraku”, objašnjeno je u analizi Raskrinkavanja.
Foto: Screenshot
Dakle, iz navedenih primjera možemo vidjeti kako obrnuta pretraga slika može omogućiti razotkrivanje različitih dezinformacija i pomoći u snalaženju u kompleksnom informacionom okruženju. Obrnuta pretraga slika i videosnimaka jedna je od najkorisnijih tehnika za provjeru informacija dostupnih svima. Nekoliko minuta provedenih u provjeri porijekla fotografije ili snimka često je dovoljno da se utvrdi da li se sadržaj dijeli u tačnom ili manipulativnom kontekstu.
Iako nijedan alat ne može dati sve odgovore, kombinovanjem obrnute pretrage, drugih metoda provjere i kritičkog promišljanja moguće je prepoznati veliki broj dezinformacija i izbjeći njihovo dalje širenje. Upravo zato razvijanje ovih vještina predstavlja važan dio medijske pismenosti i odgovornog korištenja digitalnih medija.
(Marija Ćosić, UG “Zašto ne”)