U moru informacija: Zašto nam je važna medijska pismenost
U vremenu kada su informacije dostupnije nego ikada, sposobnost da razlikujemo činjenice od manipulacija postaje jedna od najvažnijih vještina. Medijska pismenost i kritičko mišljenje pomažu nam da donosimo informisane odluke, prepoznamo dezinformacije i odgovorno se snalazimo u digitalnom okruženju.
Foto: Zašto ne
U ogromnoj količini informacija s kojima se svakodnevno susrećemo postaje sve teže snaći se. Ogromnim napretkom tehnologije sve je zahtjevnije razlučiti šta je stvarno, a šta ne te prepoznati kojim se izvorima može vjerovati. U ovakvom kompleksnom informacijskom okruženju, medijska i informacijska pismenost, te kritičko promišljanje, postaju ključne kompetencije potrebne svima.
Šta je medijska pismenost?
Postoje različite definicije pojma medijske pismenosti. U osnovi, riječ je o sposobnosti pojedinaca/ki da pristupe, analiziraju i proizvode informacije.
Na stranici Medijska i informacijska pismenost, koju vodi Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, pojam medijske pismenosti definisan je kao “sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kritičkog procjenjivanja različitih aspekata medija i medijskih sadržaja, te ostvarivanja komunikacije u različitim kontekstima. Podrazumijeva znanje o strukturi, ekonomiji i funkciji sistema masovnih medija u društvu, kao i analitičke vještine da ‘čitamo’ estetski i ideološki sadržaj poruka masovnih medija”.
Definicijom se dalje objašnjava da ona “obuhvata vještine, znanje i razumijevanje koji omogućavaju građanima i građankama da medije koriste efikasno i sigurno. Medijski pismene osobe u stanju su da izvrše izbor na osnovu informacija, razumiju prirodu sadržaja i usluga i da iskoriste puni raspon mogućnosti koje im nude nove komunikacione tehnologije. One su bolje osposobljene da zaštite sebe i svoje porodice od štetnog ili uvredljivog materijala.”
Kritičko mišljenje kao temelj medijske pismenosti
Jedna od ključnih dimenzija medijske pismenosti jeste sposobnost kritičkog promišljanja i tumačenja medijskih sadržaja. Razumijevanje načina na koji su medijske poruke oblikovane, prepoznavanje njihovih namjera, konteksta i mogućih skrivenih značenja omogućava pojedincima/kama da donose informisane zaključke i razviju otpornost na manipulaciju. U savremenom društvu, u kojem značajan dio znanja o svijetu stičemo upravo putem medija i društvenih mreža, ova sposobnost predstavlja osnovu odgovornog i aktivnog učešća u javnom prostoru.
Kritičko mišljenje podrazumijeva sposobnost analize, logičkog rasuđivanja, procjene informacija i donošenja zaključaka na osnovu relevantnih dokaza, a ne ličnih uvjerenja ili emocija. Kritičko mišljenje podstiče pojedince/ke da preispituju postojeće pretpostavke, istražuju različite izvore informacija i sagledavaju probleme iz više perspektiva prije donošenja odluka. Takav pristup doprinosi razvoju samostalnog i odgovornog promišljanja, omogućava prepoznavanje manipulacija, dezinformacija i pristrasnosti u medijskim sadržajima te jača sposobnost argumentovanog zaključivanja. Zasniva se na vrijednostima poput jasnoće, tačnosti, dosljednosti, relevantnosti i uvažavanja činjenica, zbog čega predstavlja neizostavnu vještinu za snalaženje u složenom i informacijama zasićenom digitalnom okruženju.
Digitalno doba i izazovi vještačke inteligencije
Razvoj digitalnih tehnologija dodatno je proširio pojam medijske pismenosti, koja danas podrazumijeva i digitalne kompetencije potrebne za sigurno i odgovorno korišćenje interneta i digitalnih platformi. Poseban izazov predstavlja sve šira primjena vještačke inteligencije u kreiranju, prilagođavanju i distribuciji medijskih sadržaja.
Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji mogu generisati tekstove, slike, video i audio zapise, koje je često izuzetno teško razlikovati od autentičnih sadržaja, zbog čega je sposobnost provjere izvora, prepoznavanja manipulacija i kritičke procjene informacija važnija nego ikada ranije. U tom kontekstu, medijska pismenost obuhvata i razumijevanje načina na koji sistemi vještačke inteligencije funkcionišu i utiču na informacije kojima smo svakodnevno izloženi.
Dakle, medijska pismenost i kritičko mišljenje dio su modernih kompetencija, a izuzetno su važni za informisano donošenje odluka. Ove su sposobnosti ključne za razumijevanje informacionog okruženja, bez obzira na to da li je riječ o informativnim, obrazovnim, zabavnim ili umjetničkim sadržajima.
Zašto su ove vještine važne u svakodnevnom životu?
Razvoj ovih vještina važan je za građane/ke svih generacija. Niska razina medijske pismenosti, kakva je prisutna u Bosni i Hercegovini, može imati brojne direktne posljedice na građane i građanke. Bosna i Hercegovina je 2026. godine rangirana na 37. mjestu Indeksa medijske pismenosti, koji vodi Open Society Institute – Sofia. Indeks uključuje ukupno 41 državu.
Kompetencije medijske pismenosti i kritičkog promišljanja važne su, recimo, za bolje prepoznavanje prevara na društvenim mrežama. Prevare u kojima se kradu novac i važni podaci svakodnevno ciljaju građane/ke BiH (1, 2, 3). Upravo je jačanje ovih vještina jedan od ključnih načina osnaživanja građana/ki u borbi s ovakvim opasnim fenomenima.
Medijska pismenost i kritičko promišljanje imaju ključnu ulogu i u donošenju medicinskih odluka i tumačenju informacija o nauci. Proteklih godina u regionu i širom svijeta svjedočimo povratku nekih od gotovo iskorijenjenih bolesti zahvaljujući smanjenoj stopi vakcinacije, koja je djelimično posljedica širenja antivakcinacijskih dezinformacija (1, 2, 3). Medijska pismenost je, stoga, važna i za donošenje izuzetno važnih odluka o zdravlju.
Kako prepoznati dezinformacije i provjeriti informacije?
Sposobnost provjere informacija i prepoznavanja dezinformacija i manipulacija jedan je od ključnih aspekata medijske pismenosti. Ovi negativni fenomeni postali su dio informacijskog okruženja, a građani/ke se s dezinformacijama susreću i u medijima i na društvenim mrežama. Netačne se tvrdnje šire o gotovo svim temama od javnog interesa, a postaje ih sve teže prepoznati.
Metode i tehnike provjere informacija nekada uključuju jednostavne dodatne online pretrage, dok su nekada potrebna i korištenja digitalnih alata ili provjere u kompleksnim bazama podataka. Svakako, od građana/ki se ne očekuje da provjeravaju baš sve informacije s kojima se susretnu. No, one koje na neki način utiču na donošenje neke važne odluke zavređuju dodatnu pažnju i traže dodatne provjere. Upravo je zbog takvih slučajeva važno znati kako provjeriti informaciju i analizirati njen izvor.
Udruženje građana i građanki “Zašto ne” u narednom će periodu objaviti serijal različitih sadržaja vezanih za medijsku pismenost i kritičko promišljanje. Cilj ovih sadržaja upravo je jačanje kapaciteta građana/ki u ovim oblastima. Praktičnim primjerima i zadacima predstavićemo osnovne tehnike provjere informacija i ključne koncepte vezane za medijsku pismenost i kritičko promišljanje. Ove sadržaje možete pronaći na našoj web stranici, kao i na Facebooku, Instagramu i TikToku.
(Marija Ćosić, UG “Zašto ne”)