Medijska pismenost i kritičko mišljenje: Kako prepoznati sadržaje kreirane vještačkom inteligencijom
Vještačka inteligencija omogućila je kreiranje veoma uvjerljivih slika, videosnimaka i audiozapisa koji mogu biti iskorišteni za dezinformisanje i prevare. Razumijevanje mogućnosti i ograničenja vještačke inteligencije, uz razvijanje vještina medijske pismenosti i kritičkog promišljanja, ključno je za prepoznavanje manipulacija i odgovorno informisanje.
Foto: Zašto ne
Vještačka inteligencija (Artificial Intelligence – AI) značajno je promijenila informacijsko okruženje i dodatno otežala prepoznavanje dezinformacija i manipulativnih sadržaja. Pojam vještačke inteligencije ima više različitih formalnih definicija, no njihova suština je da je riječ o tehnologiji koja kompjuterskim sistemima omogućava da obavljaju kompleksne zadatke i simuliraju ljudsko učenje, razumijevanje, odlučivanje, kreiranje i druge autonomne radnje (1, 2).
Ova tehnologija omogućila je veliki napredak na različitim poljima, olakšala brojne procese i poslove i stvorila prilike za razvoj. No, ona krije i brojne opasnosti i može stvoriti različite probleme. Vještačka inteligencija ima negativan uticaj na ekologiju, troši ogromne količine energije i prirodnih resursa, a utiče i na tržište rada; zbog nje brojni poslovi postaju suvišni i ljudi ostaju bez radnih mjesta (1, 2, 3).
Negativan uticaj vještačke inteligencije ogleda se i u njenom potencijalu da oblikuje informacijsko okruženje. Naime, razvoj AI alata omogućio je kreiranje veoma uvjerljivih lažnih slika i snimaka, poznatih kao deepfake, a ova tehnologija napreduje iz minuta u minut. AI generisani sadržaji utiču na donošenje važnih odluka i time direktno i na živote ljudi.
Ovdje nije riječ samo o deepfake sadržajima, već i o dezinformacijama i pristrasnostima koje kreiraju chatbotovi zasnovani na vještačkoj inteligenciji, koji sve više u traženju informacija zamjenjuju “tradicionalne” internet-pretraživače. Istraživanja već pokazuju da ove aplikacije šire dezinformacije i manipulativno predstavljaju stvarnost (1, 2, 3).
AI sadržaji u našem regionu
Sadržaji kreirani vještačkom inteligencijom, kako pokazuje iskustvo platformi za provjeru činjenica širom regiona (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8), već se značajno šire domaćim informacijskim prostorom i na njima se zasnivaju brojne dezinformacije s kojima se susreću naši građani i građanke.
AI sadržaji učestalo su korišteni za kreiranje dezinformacija o ratnim sukobima i prirodnim katastrofama širom svijeta (1, 2, 3, 4, 5). Na društvenim su se mrežama tako snimci i slike generisane vještačkom inteligencijom dijelili uz tvrdnje da prikazuju bombardovanje Irana, napade na Izrael, požare u Los Angelesu, uragan na Floridi i slično.
Raskrinkavanje.ba je analiziralo i primjere u kojima je AI korišten za kreiranje dezinformacija o različitim lokalno relevantnim temama (1, 2, 3, 4, 5). Često se takvim temama doprinosi polarizaciji javnog mnijenja i širenju netrpeljivosti, poput tvrdnji da je na Baščaršiji postavljen znak da je “zabranjen Sveti Nikola” ili navoda o projekciji izraelske zastave na mostu u Mostaru.
No, AI se u našem regionu najčešće koristi za kreiranje prevarnih oglasa. Pomoću vještačke inteligencije, prevaranti kreiraju deepfake sadržaje u kojima djeluje kao da poznate ličnosti, političari/ke i doktori/ce preporučuju nešto što u stvarnosti nisu. Takve lažne reklame koriste se najčešće za promociju neprovjerenih preparata koji se predstavljaju kao lijekovi (1, 2, 3, 4, 5, 6) ili platformi za trgovinu kriptovalutama (1, 2, 3). U svakom od ovih primjera građani/ke rizikuju gubitak novca, a često se susreću i sa zdravstvenim rizicima zbog davanja povjerenja alternativnim terapijama nasuprot medicinski preporučenim metodama.
Kako prepoznati da je sadržaj kreiran vještačkom inteligencijom?
Razvoj vještačke inteligencije značajno je, dakle, otežao prepoznavanje manipulativnih sadržaja, a lakoća njihovog kreiranja rezultirala je time da prvi korak u analizi sumnjivog sadržaja često jeste upravo provjera da li je on uopšte autentičan ili je generisan pomoću vještačke inteligencije.
Važno je, međutim, imati na umu da danas ne postoji alat koji može sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da je određeni sadržaj kreiran vještačkom inteligencijom. Dostupni alati mogu samo procijeniti vjerovatnoću da je riječ o AI generisanom materijalu na osnovu različitih tehničkih i vizuelnih karakteristika. Njihovi rezultati zbog toga ne predstavljaju konačan dokaz, već mogu poslužiti kao polazna tačka za dalju provjeru.
Za ovakvu analizu koriste se različiti specijalizovani alati, među kojima su DeepAI, SightEngine i Hive Moderation. Oni analiziraju elemente poput tekstura, osvjetljenja, obrazaca kompresije i drugih karakteristika slike ili videosnimka te procjenjuju kolika je vjerovatnoća da je sadržaj nastao pomoću vještačke inteligencije. Ipak, nijedan od ovih alata nije nepogrešiv. Nekada mogu označiti autentične fotografije kao AI generisane, dok nekada neće biti u stanju prepoznati sofisticirano kreirane deepfake sadržaje. Zbog toga njihovi rezultati uvijek trebaju biti potvrđeni dodatnim metodama provjere.
Najvažnija je, stoga, pažljiva vizuelna analiza samog sadržaja. AI generisane slike i videosnimci često sadrže detalje koji na prvi pogled prolaze neprimijećeno, ali nakon pažljivijeg pregleda mogu ukazati na manipulaciju. Vrijedi obratiti pažnju na neprirodne proporcije tijela, deformisane šake i prste, asimetrična lica, neusklađene sjene i osvjetljenje, iskrivljene ili besmislene natpise, neobične teksture kože i kose, kao i nelogičnosti u pozadini.
Kod videosnimaka mogu biti primjetni neprirodni pokreti usana, treptanja ili izrazi lica, dok se kod AI generisanih audiozapisa ponekad mogu uočiti neprirodna intonacija, ritam govora ili izgovor pojedinih riječi. Nijedan od ovih znakova sam po sebi nije dokaz da je sadržaj lažan, ali njihovo prisustvo predstavlja dobar razlog za dodatnu provjeru prije nego što se takvoj informaciji pokloni povjerenje ili se podijeli s drugima.
Kritičko mišljenje i medijska pismenost važniji su nego ikada ranije
Vještačka inteligencija donijela je brojne koristi, ali je istovremeno otvorila i nove mogućnosti za širenje dezinformacija, prevara i drugih oblika manipulacije. Kako AI alati postaju dostupniji i kvalitetniji, biće sve teže razlikovati autentične sadržaje od onih koji su generisani ili izmijenjeni pomoću ove tehnologije. Upravo zato medijska pismenost danas podrazumijeva i razumijevanje mogućnosti, ali i ograničenja vještačke inteligencije.
U prethodnim tekstovima ovog serijala govorili smo o tome zašto su medijska pismenost i kritičko mišljenje ključne kompetencije savremenog društva te kako procijeniti kredibilitet medija i izvora informacija (1, 2, 3). Razvoj vještačke inteligencije dodatno potvrđuje koliko su ove vještine danas važne. Kada fotografije, videosnimci i glasovi mogu biti uvjerljivo generisani za svega nekoliko minuta, nije dovoljno vjerovati onome što vidimo ili čujemo.
Zbog toga je potrebno razvijati naviku provjere informacija, razumjeti kako funkcionišu AI alati i biti svjestan njihovih ograničenja i potencijala. Kritičko promišljanje, provjera izvora i odgovorno dijeljenje sadržaja ostaju najbolja zaštita od dezinformacija.
(Marija Ćosić, UG “Zašto ne”)